Kada se pobrinete za smještaj u Zagrebu i provjerite što sve nude vrhunski hoteli u Zagrebu, uputite se do samog središta hrvatske metropole. Na jugozapadnom uglu Gundulićeve i Masarykove ulice čeka vas autohtona povijesna ljepotica koju ćete morati zamijetiti i pored koje ćete se morati zaustaviti. Pažnju će vam privući neobična fasada uglovnice, koja se izdvaja od ostalih zbog jedinstvenog opločenja ukrasnim keramičkim svijetlo plavim i žutim pločicama i neuobičajenim motivima cvjetova, ruža, lopoča, višebojnih i stiliziranih biljnih ornamenata i šišmiša. To je kuća Kallina, jedna od poznatih gradskih turističkih atrakcija koja slovi kao najreprezentativniji primjerak secesijske stambene arhitekture u Hrvatskoj.
Secesijska ljepotica bogatom obrtniku služila kao reklama
Zanimljivo pročelje koje redovito privlači poglede i izaziva znatiželju otkuda ideja za baš takvo uređenje, ima još zanimljiviju priču o svom nastanku. Ona nas vraća na početak 20. stoljeća kada je u Zagrebu živio i radio bogati obrtnik, industrijalac i vlasnik tvornice keramičkog posuđa i peći, Josip Kallina. Kako bi reklamirao obrt, dosjetio se svoju kuću trokatnicu obložiti upravo keramičkim pločicama.
Potez se pokazao punim pogotkom, a zahvaljujući tome, i danas možemo uživati u dekorativnoj, šarenoj, jedinstvenoj i profinjenoj kreaciji kakva je tada bila svojstvena secesiji, stilskom umjetničkom pravcu inspiriranom prirodom, koji je industrijsku proizvodnju i bezlična pročelja, nastojao ukrasiti spojem umjetnosti i obrta.
Mnogi je nazivaju tetoviranom arhitekturom
Uz Viktora Kovačića, u hrvatskoj arhitekturi nove izričaje nastojao je primijeniti i zagrebački arhitekt Vjekoslav Bastl, koji je Zagrebu ostavio bogatu arhitektonsku baštinu, a koji je secesijski pravac također izučio kod slavnog profesora Otta Wagnera u Beču. Kallina mu je dao slobodne ruke u projektiranju pročelja svoje kuće, koja se zanimljivo, nalazi se baš između dviju povijesnih zgrada i djela Wagnerovog drugog učenika, Kovačića. Posao je dovršen 1904. godine.
Bio je zamjetan utjecaj Wagnera i njegove poznate bečke kuće Majolika. Iako je zagrebačko ostvarenje s Bastlovim elementima, poput oslikanih šišmiša nešto jednostavnije, ipak je posebno, dojmljivo i danas još uvijek nenadmašeno. Mnogi kažu, radi se o rijetkom secesijskom djelu tetovirane arhitekture u Europi.
Najpoznatija keramička kuća
Zbog toga se i nalazi na popisu petstotinjak vrijednih i zaštićenih građevina na području Zagreba i pomno se brine o njoj. Do danas je ova znamenita secesijska kuća dvaput restaurirana. Prvi put prije Drugog svjetskog rata kada su uklonjeni kapiteli od dva metra, a potom 2010. godine kada je izrađeno 200 novih pločica, dok su ostale očišćene i popravljene, a i vraćeni su kapiteli. Zahtjevnom obnovom napravljeni su i stakleni podovi na balkonima pa je jedno od najznačajnijih ostvarenja secesijske arhitekture u srednjoj Europi zasjalo prvobitnim sjajem.
Odmak od tradicije i secesijski pristup oblikovanju i ukrašavanju arhitekture, glavni su značaji ove prepoznatljive i jedinstvene građevine u Zagrebu, koja je potvrda raznovrsnosti i slojevitosti zagrebačke arhitekture. U njezinu impresivnu ljepotu i sami se morate uvjeriti…
