Turisti koji rezerviraju smještaj u Zagrebu i odluče u hrvatskoj metropoli provesti nekoliko ugodnih dana, sigurno neće požaliti. Unatoč nešto hladnijem i kišovitijem vremenu te nižim temperaturama koje signaliziraju polagani završetak ljeta, ovo je vrijeme idealno za mirno i opušteno razgledavanje zagrebačkih znamenitosti.
Bez donedavno nasušno potrebnih rekvizita, poput zaštitnog šešira, kreme za sunčanje i velikih količina osvježavajućih napitaka, sada se doista može bezbrižno uživati u svemu što Zagreb pruža i ljepotama njegovih građevina, a njih je doista mnogo. Posebnost je što se većina njih može pohvaliti titulom zaštićenog kulturnog dobra. Jedna od takvih, koja slovi i kao najzanimljivija građevina u Zagrebu je Francuski paviljon.
Bez donedavno nasušno potrebnih rekvizita, poput zaštitnog šešira, kreme za sunčanje i velikih količina osvježavajućih napitaka, sada se doista može bezbrižno uživati u svemu što Zagreb pruža i ljepotama njegovih građevina, a njih je doista mnogo. Posebnost je što se većina njih može pohvaliti titulom zaštićenog kulturnog dobra. Jedna od takvih, koja slovi i kao najzanimljivija građevina u Zagrebu je Francuski paviljon.
Osebujna konstrukcija
Smjestio se nedaleko od središta grada, a do remek-djela moderne arhitekture treba tek nekoliko minuta vožnje javnim gradskim prijevozom. Najbolji orijentir je Studentski centar u Zagrebu u Savskoj ulici, u čijem se kompleksu nalazi ovo nekad zvano konstrukcijsko čudo. Danas ga Zagrepčani ne bi opisali baš takvim riječima, ali sasvim opravdano jer se od druge polovice 20. stoljeća, s nekoliko povremenih inicijativa pokušalo krenuti u rekonstrukciju atraktivnog prostora.
Nakon tri projekta obnove i adaptacije te nekoliko studija, 2003. godine započeli su istražni radovi i temljita obnova, koja se sada ubrzano dovršava. Nekad slavni objekt, s dotad neviđenom krovnom konstrukcijom obrnutog stošca, tako će uskoro ponovno zablistati starim sjajem.
Rekonstrukcija ove upečatljive visokoprizemnice bila je prijeko potrebna. Prošlo je mnogo vremena otkako je 1937. godine prvotno tek izložbeni prostor za francuske automobile, a kasnije i za različita kulturna događanja, oduševio svojom jedinstvenom inženjerskom inovacijom. Zasluge idu autorima revolucionarnog projekta, dvojici Francuza, arhitektu Robertu Camelotu i građevinskom inženjeru Bernardu Lafailleu, koji su osmislili ovaj jedinstveni, ali itekako zahtjevni paviljon, kružnog tlocrta ukupne površine oko 600 četvornih metara.
Odvažna ideja za zaštićeno kulturno dobro
Vanjski zid obložili su armiranim betonom i drvetom, a krov izradili kao obrnuti čelični stožac sa cilindričnim stupovima, koji je na vrhu pričvršćen čeličnim prstenom. Mnogi su tada posumnjali u sigurnost i čvrstoću ove specifične metalne nosive konstrukcije, a legenda kaže da se Lafaille, kako bi razuvjerio sve kritičare, provozao biciklom po čeličnom krovu. Ne samo da je stao na kraj svim sumnjama u kvalitetu i sigurnost građevine, nego i osigurao da Francuski paviljon doista uđe u anale kao jedna od najzanimljivijih konstrukcija 20. stoljeća.
Veličina i važnost ovog objekta prelazi kulturno-povijesne i tehničko-tehnološke vrijednosti, stoga ne čudi što je 1987. godine stavljen pod preventivnu zaštitu, a 2003. upisan kao hrvatsko zaštićeno kulturno dobro. Ono će, u svom dugo iščekivanom obnovljenom izdanju zasigurno privući znatiželjne poglede mnogih koji se zateknu u blizini najvećeg okupljališta zagrebačkih studenata i mladih.
A prema najavama iz Studentskog centra, dodatno će ih zainteresirati i zanimljivi sadržaji koji će se u njemu organizirati, poput izložbi, koncerata, multimedijskih i glazbeno-scenskih projekata, a posebice kazališnih predstava, obzirom da je zahvaljujući svojoj geometriji i atraktivnom interijeru, izdvojen kao izuzetan kazališni prostor. Ovo je još jedan od dobrih razloga da se uputitite u otkrivanje vrijedne zagrebačke arhitekture 20. stoljeća.
