Kada iz bogate ponude koju imaju mnogobrojni hoteli u Zagrebu pronađete smještaj u Zagrebu i uputite se u istraživanje tragova zanimljive, gotovo tisućljetne gradske povijesti, zasigurno će vas zanimati baština prošlosti i simboli koji su je obilježili. Grb i zastava svakako su najznačajniji. Prema definiciji, grb je simboličan znak plemićkih i vladarskih porodica, gradova i država, svojevrsni znak prepoznatljivosti i pripadnosti, a zastava platnena površina u određenoj kombinaciji boja i znakova, koja predstavlja nezavisnost i suverenost.
Kada ih je Zagreb dobio, u kakvim okolnostima, kako su izgledali i kakav su značaj imali, odgovori vas čekaju u riznici zagrebačke povijesti - Muzeju grada Zagreba. Smješten u Opatičkoj ulici na Gornjem gradu, koja je nekada služila kao jedna od četiri gradska vrata, na 2.223 četvornih metara, kroz 4.500 predmeta i izložaka, predstavlja političku, kulturnu, gospodarsku i urbanističku prošlost Zagreba još od prapovijesti, preko srednjovjekovnih Kaptola i Gradeca, slobodnog kraljevskog grada, pa sve do današnjeg razvoja u šarmantnu i atraktivnu hrvatsku i europsku metropolu toplog srca i ljubaznih stanovnika.
Upoznajte obilježja gradske časti
U posebnoj dvorani muzeja, stalnom postavu koji uključuje gradska znamenja, saznat ćete sve o simbolima gradske časti i tradiciji slobodnog i kraljevskog grada, kroz prikaze grbova, zastava, pečata, diploma značajnih građana i slično.
A krenut ćemo redom. Prvi grb, prema nekim se podacima pojavio na grbu Griča iz 13. stoljeća te na pečatu Gradeca u 14. stoljeću, a prva zastava stoljeće kasnije, na crkvi svetog Marka. Do danas najstariji sačuvani primjerak zastave datira iz 18. stoljeća. Crvena je i u sredini ima naslikani grb. Najstariji kameni grb potječe iz 1499. godine. Original se nalazi u muzeju, a replika na spomenutoj crkvi svetog Marka.
Iako su se ovi gradski simboli pojavili dosta rano, tek pri kraju 19. stoljeća definirano je kako će službena boja Zagreba biti modra i nalazi se u gradskom grbu.
Tko sve sjaji u 'zagrebačkoj' boji?
Tradicija je sačuvana do danas, pa ćete ulicama grada često vidjeti ovu zaštitnu boju Zagreba. Tako tramvaji i autobusi javnog prijevoza nisu slučajno plave boje, kao niti popularna uspinjača ili dresovi zagrebačkih sportskih momčadi, poput košarkaškog kluba Cibona, rukometnog kluba Zagreb, nogometnog kluba Dinamo, čiji igrači ponosno nose nadimak 'Modri'…Zasigurno vas zanima odakle ideja o plavoj boji.
Listajući povijesne zapise, spajanjem Gradeca, Kaptola, Nove i Vlaške Vesi u jedinstveni slobodni i kraljevski grad Zagreb, javila se potreba za kreiranjem novog identiteta grada. Tako se 1896. godine utvrđuje izgled službenog gradskog grba. Osmislili su ga povjesničar Ivan Bojničić i mladi slikar Branko Šenoa, sin poznatog književnika Augusta Šenoe, a plava boja, umjesto dotadašnje crvene, koja se i danas može vidjeti na najljepšem krovu u Zagrebu – crkvi svetog Marka, bila je upisana u Statut: „Na modrom štitu su tri srebrne kule na obrambenom zidu s otvorenim gradskim vratima, vratnice su zlatne boje. Lijevo je zlatna šestokraka zvijezda, desno je srebreni mladi mjesec. Iznad štita je zlatna kruna“.
Simbolika boja i znakova
Danas je grb pojednostavljen. Čini ga nekoliko elemenata. Zeleno brdo predstavlja Gradec, utvrda s tri kule jedan od najstarijih dijelova grada, otvorena vrata gostoljubive Zagrepčane i dobrodošlicu svima, a zvijezda i mladi mjesec božanstvo ljepote i ljubavi. Modra boja unutar grba je, prema nekim pojašnjenjima, kršćanski motiv i predstavlja sklad božanskog i ljudskog, nebeskog i zemaljskog.
Što se zastave tiče, i za nju je ideju dao Branko Šenoa, a izgled je također definiran Statutom iz 1896. godine, iste modre boje i s grbom bez krune.
Poseban je i lanac gradonačelnika
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, izrađeno je još jedno zagrebačko znamenje – počasni gradonačelnički lanac s gradskim grbom. Prvi ga je nosio Adolf pl. Mošinsky koji je ostao upamćen jer je za njegove ere Zagreb dobio kanalizacijski sustav, izgrađeno je mnoštvo turističkih atrakcija i uveden je taksi prijevoz.
Skupocjeni lanac skicirao je ugledni arhitekt Herman Bolle, a izradio domaći zlatar Slavoljub Bulvan. Nosio se isključivo u svečanim prigodama, a kako ovaj skupocjeni eksponat optočen briljantima izgleda, kao i njegova replika kojom se gradonačelnik okiti na Dan grada, provjerite među vitrinama Muzeja grada Zagreba.
