Nakon što pronađu povoljan smještaj u Zagrebu i udobno se smjeste, turisti se instinktivno prvo "bace" na istraživanje znamenitosti grada. Ako su pronašli smještaj u centru Zagreba, jedna od prvih postaja u njihovom obilasku zasigurno će biti Trg Nikole Šubića Zrinskog, odnosno popularno nazvan Zrinjevac.
Riječ je perivoju s alejom platana, prvom u nizu od sedam zagrebačkih donjogradskih trgova koji čine tzv. Zelenu ili Lenucijevu potkovu, uređenu prema zamisli glasovitog arhitekta i urbanista 19. stoljeća, Milana Lenucija, koji je svojim idejnim rješenjima obilježio lice Zagreba.
Od blatnog zemljišta do omiljenog šetališta
Ali, vratimo se na početak. Do prve polovice 19. stoljeća Zrinjevac je bio pašnjak i oranica u vlasništvu župe Sv. Marka., a blatnjavo i neuređeno zemljište 1830. godine uređeno je za novo sajmište, stočni sajam koji je te godine preseljen s Harmice. Trg tada dobiva dobiva naziv Novi trg, a današnje ime Zrinski je trg dobio 1866. godine, na tristotu obljetnicu pogibije hrvatskog bana Nikole Šubića Zrinskoga. Tri godine kasnije stočni je sajam preseljen na Sajmišni trg, odnosno današnji Trg maršala Tita, gdje se danas nalazi Hrvatsko narodno kazalište.
Nakon preseljenja sajma na Zrinjevcu se počinju graditi palače u stilu talijanske renesanse, neogotike i klasicizma, a iz Trsta je 1872. godine dovezeno 220 sadnica platana koje i danas krase Zrinjevac. Park na Zrinskom trgu je svečano otvoren 14. lipnja 1873.godine, 1877. godine uvedena je plinska rasvjeta, a klupe su postavljene u proljeće 1880. godine. Na sjevernom dijelu trga 1884. godine postavljen je meteorološki stup izrađen od istarskog mramora koji je bio dar uglednog vojnog liječnika Adolfa Holzera, a u sredini parka 1891. godine postavljen je Glazbeni paviljon, dar tada najbogatijeg građana, trgovca Eduarda Pristera u kojem se i danas održavaju koncerti.
Poklonjenom konju gledali u zube
Fontanu "gljivu" 1893. godine postavio je slavni arhitekt Herman Bolle, koji je izradio nacrt za postavljanje gore spomenutog meteorološkog stupa. Nakon postavljanja kamene fontane, Zagrepčani su se Bolleovom djelu izrugivali i nazvali ga “Bolleova gljiva”, a fontana je proglašena kao neuspjelo djelo jer se voda izlijevala iz bazena zbog čega je dio parka bio poplavljen. Restauratorski zavod 1975. godine kamene je dijelove fontane zamijenio granitom, popravljeni su nedostaci i obnovljena je njezina funkcionalnost.
Danas se na Zrinjevcu nalaze sjedišta brojnih državnih institucija poput Vrhovnog suda RH, Županijskog suda, Arheološkog muzeja, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Tijekom ljeta Zrinjevac je omiljeno odredište turista koji pod stoljetnim platanama traže hlad, a zimi postaje nezaobilazni dio Adventa u Zagrebu. Zbog njegove glasovite ljepote mnogi turisti koji traže smještaj u Zagrebu biraju upravo okolne hotele kako bi bili što bliže parku, a dodatna pogodnost je i što su na taj način tek nekoliko minuta ugodne šetnje udaljeni od glavnog zagrebačkog trga.
