I Zagreb ima svog Matiju Gupca i uspomenu na njega

Priča o Matiji Gupcu, najpoznatijem povijesnim likom, vođi seljačke bune i najvećem hrvatskom narodnom junaku po kojem nose ime ulice, trgovi, kulturno-umjetnička društva i škole, u čiju su čast podizani spomenici, nazivani romani i opere, zasigurno vam je poznata, ali znate li onu o njegovoj modernoj verziji, zagrebačkom Matiji Gupcu - Grguru Tepečiću?

I on je ostao upamćen po pobunjeničkom duhu. Bio je štovani i ugledni zagrebački obrtnik, po zanimanju uzdar, koji se krajem 16. i početkom 17, stoljeća, strastveno zalagao za demokraciju na nekadašnjem Gradecu. Želio je da se vladajući pridržavaju prava i sloboda iz Zlatne bule, kojom je Gradec bio slobodni kraljevski grad, a na kraju je to platio životom.

Tepečić je bio poslanik naroda

Nije se slagao sa statutom kojeg je donio pripadnik visokog plemstva Toma Erdödy i stao je na čelo pobune i to čak dvaput. Prvi je put osuđen na smrtnu kaznu ali ona nije izvršena i kažnjen je progonom iz grada, zapljenom imovine i proglašen je izdajicom domovine, a drugi i posljednji put, u svom je rodnom Zagrebu, izgubio glavu.

Iako mu je prvotno bilo oprošteno sudjelovanje u pobuni, revolt protiv jačih oligarha, nije mogao proći bez posljedica. Posebno povjerenstvo odlučilo ga je zbog teških  i nečuvenih zločina, kako je opisano, proglasiti nepoštenima i prognati iz grada. Tepečić je prozvan palikućom i nametnikom u sudačkoj časti. Iako je nakratko bio u milosti svog zaštitnika bana Frankopana, na kraju je ipak pogubljen ili se barem tako vjeruje.

Neuspješno je tražio poštivanje starog reda

O njemu i njegovom životu kao narodnom poslaniku i borcu za stare pravice i prava  nezadovoljnog građanskog puka, ne,a previše podataka i povijesnih zapisa, poznato je tek kako je uživao visoki građanski ugled, bio i senator i gradski sudac, koji se nezadovoljan vlašću, odlučio pobuniti.

Iako je pobuna ugušena, pamti ga se kao zagrebačkog buntovnika i nasljednika Matije Gupca, koji ga je očito inspirirao. Mit o Tepečiću kojeg je svakako zaslužio, danas je ipak očuvan i živi kroz jednu uspomenu u Zagrebu. To su stube koje nose njegovo ime.

Njegove uske i zavojite stube su zapravo klanac

Iako nisu tako poznate i velike poput Schlosserovih stuba, Kapucinskih ili možda onih na Strossmayerovom šetalištu, važne su jer povezuju Mesničku i Matoševu ulicu. Nekada se ovaj pješački prolaz samo zvao klanac, no 1928. godine je odlučeno da se preimenuje u Tepečićev klanac. Bilo je dosta neobično da se uz niz ulica, trgova, parkova i avenija, nalazi i jedan klanac pa su se te uske i zavojite stube među Zagrepčanima počele nazivati i Tepečićeve stube.

Gdje se točno nalaze i kako doći do njih, potrebno je krenuti do obronaka Gornjeg grada. Imajte na umu da u Zagrebu danas postoji nekoliko ulica nazvanih po obrtima, poput Mesničke i Kožarske, kao i Radićeve u kojoj su nekad marljivo postolari i obrtnici. Je li među njima bio i nesretni Tepečić i treba li krenuti od Radićeve ulice?

Odgovori vas očekuju u užoj gradskoj jezgri, stoga krenite u šetnju!
Nakon što odsjednete u neki hotel u Zagrebu, uživat ćete u ljepoti i bogatstvu zagrebačkih znamenitosti i upoznat ćete posebno mjesto koje čuva trajnu uspomenu na hrabrog zagrebačkog Matiju Gubeca i još jednog povijesnog junaka - Grgura Tepečića...