Da Vincijev suvremenik ima ulicu podno Zagrebačke katedrale

Bio je hrvatski kardinal i kancelar te jedna od najutjecajnijih osoba u Europi svog vremena. Kandidirao se i za papu, a Zagrepčani ga pamte jer je dao izgraditi zidine na najvećoj hrvatskoj sakralnoj građevini – Zagrebačkoj katedrali. Zbog svoje moći i ugleda kojeg je uživao na hrvatsko-ugarskom dvoru, nazivalo ga se i drugim kraljem, a bio je i suvremenik velikog talijanskog umjetnika i slikara, najvećeg genija renesanse - Leonarda da Vincija.

Imao je veze s Italijom u kojoj se školovao, a karijeru je započeo kao biskup i kraljevski kancelar. Nije mu trebalo dugo da postane najmoćnija crkvena osoba u Ugarskoj i Hrvatskoj. Proglašen je kardinalom, a bio je i upravitelj Zagrebačke nadbiskupije. Za svoje vladavine podigao je kulu za obranu katedrale od Turaka. Nazivala se Bakačeva kula, po njemu, Tomi Bakaču i imala je njegov grb.

Kulu je podigao na ulazu u katedralu

Na svom je mjestu stajala i čuvala katedralu sve do 1906. godine kada je poznati arhitekt Hermann Bolle poslije velikog potresa u gradu 1880. godine, odlučio otvoriti prostor pred katedralom i omogućiti pogled na njezino impresivno pročelje te je uklonio zidine i okruglu kulu. Ali, Bakač nije zaboravljen…

Kada dođete u Zagreb, smjestite se u hotel u Zagrebu i prošećete do glavnog zagrebačkog trga, pozdravite na njemu legendarnog bana Josipa Jelačića, krenite na istok i laganim usponom dođite do kaptolskog brežuljka i katedrale. Uličica koja će vas odvesti do jednog od najvrednijih spomenika hrvatske kulturne baštine i veličanstvenog arhitektonskog ostvarenja crkvenog graditeljstva gotike, dobila je ime po Bakaču.

Gotovo da je izabran za papu

Zagrepčani se sa svojim slavnim kardinalom vrlo ponose. U njegovoj bogatoj biografiji izdvaja se zanimljiv podatak kako je bio glavni kandidat za papu. 1513. godine u Rim je ušao veličanstvenom povorkom sa slonovima, a dobio je najviše glasova na konklavi, ali ne i potrebnu većinu, pa je umjesto njega izabran Leon X. Dobio je velike ovlasti od pape, pokrenuo je križarski rat protiv Turaka, a predaja kaže kako je turski sultan Sulejman Veličanstveni toliko poštivao Bakača da  je čekao njegovu smrt 1521. godine, a tek onda napao Ugarsku.

Vjerovali tome ili ne, jedno je sigurno, Bakač je ostavio velik trag u hrvatskoj i zagrebačkoj povijesti, a svoje ime i ugled prenio je na svoju obitelj. Imovinu je naslijedio nećak Petar Erdödy, a ova plemenitaška obitelj postala je jedna od najznačajnijih u hrvatskoj povijesti. Od nje je poteklo pet hrvatskih banova, od koji su se mnogi istaknuli u borbi protiv Turaka.

Sve je pokrenuo Toma, za čije se vladavine 1520. godine podižu obrambene zidine oko Kaptola, a da su bile itekako korisne, potvrđuje podatak da su bile nesavladive tijekom  dvomjesečne opsade u građanskom ratu.

Bakačevom je ulicom nekada vozio tramvaj

Danas ih sa prednje strane katedrale nećete pronaći, već samo dijelove bedema, od kojih su mnogi završili u nasipu na lijevoj obali rijeke Save i u potrazi za njima, morat ćete malo okružiti katedralom. Pogled na njih vratit će vas u Bakačevo doba, uz kojeg nas najviše veže njegova ulica. Zanimljivo je kako je ona nekoć završavala na Donjim ili Južnim vratima na križanju s Vlaškom ulicom, koja su predstavljala južni kaptolski ulaz i nazivala su se Bakačeva vrata, a ulicom je nekada vozio električni tramvaj! Povezivao je glavni gradski trg s glavnim grobljem na Mirogoju.

Sada joj je kraj na trgu i križanju sa Cesarčevom ulicom, a prepoznat ćete ga po brončanoj skulpturi i gradskoj maketi 'Zagreb pozdravlja' s reljefnim prikazom ulica i objekata užeg centra grada.

Počnite od nje uzbudljivu šetnju Zagrebom, pa se stopama kardinala uspnite do katedrale i ostataka njezinih zidina, koje su trajni spomenik na mnoge važne događaje višestoljetne prošlosti.