Tada se dogodio preporod vesterna
jer su bili drugačiji od onih iz Hollywooda. Mjesto odakle je sve krenulo bila
je Italija. Ovaj su podžanr karakterizirali jednostavniji likovi, s naglaskom
na ritualu osvete, ali što je još važnije, krasilo ih je izrazito naglašen
retorični vizualni i zvučni stil. Za zvučnu kulisu bio je zadužen velikan
filmske glazbe, slavni skladatelj, Ennio Morricone.
U travnju dođite u Zagreb
Zašto su 'njegovi' vesterni,
nazivani špagetima, možda ćete imati prilike saznati u Zagrebu. Ako se na
vrijeme pobrinete za svoj smještaj u Zagrebu, u travnju u svoj kalendar
ubilježite 11. travnja. Tada će Morricone u hrvatskoj prijestolnici i najvećoj
hrvatskoj dvorani Areni Zagreb pokazati svu svoju raskoš talenta i znanja i
odvesti vas u svoj svijet filma i glazbe. On najbolje zna što je to film bez
glazbe. I sigurno će reći da je moguće da film bude bez govora, kao i glazba
bez filma, ali obrnuto nikako. Zvuk je polovica filma, a filmski naslovi
nezamislivi su bez glazbene podloge.
Maestro iz Rima, kako ga se često
zove, majstorski je dotjerao te podloge i stekao svjetsku slavu. Surađivao je s
mnogim poznatim redateljima. Sergio Leone, Duccio Tessari, Sergio Corbucci,
Bernardo Bertolluci, Pier Paolo Pasollini, Terrence Malick, John Carpenter,
Brian De Palma, Oliver Stone, Martin Scorcese i Quentin Tarantino, samo je dio
njih, a filmovi 'Za šaku dolara', 'Za dolar više', 'Dobar, loš, zao', 'Bilo
jednom na Divljem zapadu', 'Kill Bill', 'Otporan na smrt', 'Nemilosrdni
gadovi', 'Odbjegli Django', samo su neki kojima je Morricone podario svoj
pečat.
Maestrove note proslavile su brojne filmove
Njegov 'The Ecstasy of Gold' iz
filma 'Dobar, loš, zao' jedna je od najpoznatijih filmskih tema i kompozicija,
koja je slavnom talijanskom skladatelju, dirigentu i trubaču, priskrbila titulu
jedne od najvećih, najutjecajnijih i najplodnijih figura u povijesti filmske
glazbe. Osim što je stvorio glazbu za mnoge uspješne i nagrađivane filmove i
televizijske serije, skladao je i službenu himnu Svjetskog nogometnog prvenstva
1978. godine, a 2007. godine je dobio počasnog Oscara za veliki doprinos
filmskoj glazbenoj umjetnosti.
Mnogi ga filmski uglednici
nazivaju i Mozartom, cezarom, kraljem, kumom, pa čak i bogom filmske glazbe,
umjetnikom kojeg publika obožava, a kritičari slave, a to bi Morricone trebao
opravdati i u Zagrebu. Prema najavi, priprema repertoar '50 Years Of Music
1964. – 2014.', što bi trebao biti presjek najboljeg iz njegove bogate karijere
duge pola stoljeća, a pravi spektakl će začiniti s još dvjestotinjak glazbenika
na sceni!
Jedan od najvećih skladatelja 20. stoljeća
U svojim radovima često koristi
trubu, što i ne čudi obzirom da je studirao trubu i kompoziciju, a još neka
zanimljivost iz njegove biografije je da je nakon Drugog svjetskog rata za
život zarađivao svirajući na plesnjacima za savezničke vojnike. Skladao je i za
kazališne predstave, u svojim ranim počecima, simfonijska i komorna djela, te
za radio i televiziju. Filmskom se glazbom počeo baviti 1961. godine i do danas
nije prestao.
Stvorio je svoj prepoznatljivi
stil i postao uzor mnogim skladateljima i ostavio nemjerljiv trag u talijanskoj
i svjetskoj filmskoj glazbi. Za glazbu u više od 500 filmova i televizijskih
serija, nagrađen je brojnim priznanjima. Između ostalog, osim prestižnog
Oscara, odlikovan je francuskom 'Legijom časti'.
Ne sumnjamo da će genij 20. stoljeća i jedan od najsvestranijih umjetnika na svijetu prirediti pravi glazbeni spektakl u Zagrebu, pa budite i vi dio njega!
