Prema
urbanističkim i arhitektonskim podacima, među one s najskromnijom
površinom izdvajaju se Markovićev trg, Trg braće hrvatskog zmaja
i Ilirski trg. Obuhvaćaju tek nekoliko stotina metara, a zanimljivi
su jer, iako mali površinom, bogati su prošlošću koja obavija
njihove znamenitosti i predstavljaju najbolje od stare zagrebačke
jezgre.
Predavao
filozofiju i pisao poeziju
Baš takav je trg hrvatskog filozofa i književnika, Franje Markovića na Gornjem gradu. Bio je prvi profesor filozofije i pisao je lirsko-refleksivnu poeziju, epove i dramu, u nacionalno-romantičkom duhu. Stvarao je pjesme, balade, književne kritike, a osmislio je i stihove za pjesmu 'U boj!' iz opere 'Nikola Šubić Zrinski' Ivana Zajca.
A
znamenita hrvatska plemićka obitelj Zrinski obitelj stanovala je baš
na njegovom trgu, na broju tri. Njihova poznata palača izgrađena je
u 17. stoljeću. U dugačkoj srednjoeuropskoj renesansnoj
jednokatnici do tragične je smrti u lovu na vepra živio ban Nikola,
a nakon smaknuća njegovog brata Petra, palača je zaplijenjena.
Danas je zaštićeni spomenik kulturne baštine.
Dođite i u zmajsko gnijezdo
Zasigurno ste čuli da su jedan od zagrebačkih simbola i jedan od najbolje očuvanih gradskih spomenika - Kamenita vrata. Tamo započinje priča o povijesti Gornjeg grada. U njima se nalazi kip Majke Božje, zaštitnice grada. Jedina su to sačuvana vrata iz obrambenog sustava Gradeca, a njihovo rušenje spriječila je družba 'Braća Hrvatskoga Zmaja, koja je imala glavnu zadaću – čuvati hrvatsku kulturu i baštinu te oživljavati događaje iz prošlosti.
Njima u
čast, prostor ispred Kamenitih vrata preimenovan je u Trg Braće
Hrvatskog Zmaja 1994. godine. Na trgu se danas nalazi kip svetog
Jurja, njihovog zaštitnika, a njegovo postolje prikazuje ubijenog
zmaja. Tamo je i sjedište družbe i središnje okupljalište
članova.
A gdje je kipni?
Najpoznatiji u ovom društvu je Ilirski trg, podno Popovog tornja. Dugo vremena nazivao se kipni, zbog kipa u kapelici u samom središtu trga i to na raskrižju Opatičke, Jurjevske i Radićeve ulice. Zanimljiv je zbog svoje neobične površine, a nastao je rušenjem sjevernih gradskih vrata.
Kapelica,
ispod koje se nekada nalazio bunar iz 1635. godine bila je oduvijek
posebno mjesto sastanaka i okupljanja uoči crkvenih procesija.
Dobila je novo ruho 1893. godine zahvaljujući čuvenom arhitektu
Hermanu Bolleu koji je jednom od svojih najuspješnijih neogotičkih
ostvarenja podario lijepu fasadu od opeke, kamene detalje i oltar.
Na trgu
su izgrađene i kuće, a ona na broju tri je bila od posebnog
značaja.
„Tu su
se Iliri nekada sastajali, tu se zaključilo izdavanje prvih
hrvatskih novina, izdavanje Danice“, napisao je hrvatski
povjesničar Gjuro Szabo u svom feljtonu 'Iz onog starog Zagreba'.
Evo odgovora na pitanje zbog čega se od 1928. godine ovaj simpatični
trg naziva Ilirskim. Cijeli je prožet duhom ilirskog pokreta iz prve
polovice 19. Stoljeća, koji je donio preporod narodne kulture,
književnosti i jezika, a dugo vremena bio je srce Zagreba.
Vidikovac, šetalište i kavana
„Nekoć bijaše na njemu živo i veselo. Bilo je buke i vike, pjevanja, šale i zabave kad su se u Palainovki držali plesovi, u Glazbenoj školi koncerti, kad je na trgu svirala glazba i šetao otmjeni svijet i kad bijaše pred generalovim stanom straža kraj koje su ulazili časnici i razni dostojanstvenici“, zabilježio je poznati hrvatski prirodoslovac i putopisac, Dragutin Hirc.
Ilirski
trg imao je i najstariju i najpoznatiju zagrebačku kavanu
Palainovku, vidikovac, šetalište…
Što ima
danas i je li zadržao svoj stari šarm, vidjet ćete sami!
