Jedno od najčešćih pitanja turista i posjetitelja koji se odluče na dolazak u Zagreb i osiguraju smještaj u Zagrebu je gdje osjetiti pravi duh Zagreba, njegovih stanovnika i prošlosti. Ponuda je bogata i raznolika. Odličnom ponudom mogu se pohvaliti brojni restorani i hoteli u Zagrebu, poput Palace Hotela Zagreb u samom srcu grada, stoljetne tradicije gdje se može kušati poznati specijalitet kuće - ukusne štrukle.
U strogom središtu nalazi se i još jedno zanimljivo mjesto posebne tradicije, ugođaja i atmosfere. To je kultna zagrebačka gostionica Tip-Top, nekada zvana Blato, smještena na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice.
Idealno mjesto za promatranje Zagreba
Zahvaljujući njezinoj odličnoj lokaciji i simpatično uređenom prostoru, koji je prožet tradicionalnim ambijentom i minulim vremenima, mirisom domaćih jela hrvatske i zagrebačke kuhinje, izdvaja se zbog najboljeg pogleda na život grada, živopisnost njegovih ulica, pločnika i stanovnika. Ali nije samo poznata po tome i po svojim ukusnim specijalitetima, poput pašticade, janjetine, bakalara, pilećeg paprikaša, sipe, gulaša od hobotnice, pitke čaše vina, nego i jer je bila najdraže mjesto najvećeg hrvatskog pjesnika, Tina Ujevića.
Zapisi govore kako je ovaj književnik, pjesnik, esejist i kritičar, jedna od najznačajnijih pojava novije hrvatske književnosti i boem svog vremena, slobodne trenutke najradije provodio upravo za stolom ove kultne gostionice. Od 1940. sve do 1955. godine u nju je unio svoj veličanstveni duh i vedrinu, kao i teatar, koji se veže uz njega.
Mnogobrojne anegdote
Izuzev toga, Zagrepčani ga pamte po mnogim zgodama i anegdotama. Nije volio previše pričati u brijačnici pa je tako jednom, kada ga je brijač upitao kako da ga obrije, rekao: "Bez riječi". Ostao je neženja do kraja života, a na upite zašto, odgovorio: “Ljudi se trebaju ženiti, bogovi mogu, a pjesnici ne smiju”. Bio je i vrlo domišljat. Kada mu je u gostionici jedan poznanik rekao “Slaži nešto na brzinu i platit ću ti špricer", Ujević mu je bez razmišljanja odgovorio, “Ne, prijatelju, rekao si dva", i zaslužio piće.
Stariji stanovnici zasigurno će se dosjetiti još pokoje zanimljivosti vezane uz ovog, često puta zvanog, velikog maga riječi i klasika našeg modernizma. Pamti se po svom istančanom ukusu i stilu pjesama u kojima se osjetio utjecaj moderne europske književnosti, posebno francuske, ali i domaćih hrvatskih pisaca, poput Matoše, Marulića, Zoranića, Gundulića, Kranjčevića...
Poznate pjesme i sjećanje na njega
Jedan od najvećih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća u svojim je radovima prenosio osobna ljubavna i politička razočarenja, doživljaj predratnih i ratnih vremena, postavljaljući pitanja o smislu života. Neke od najpoznatijih pjesama su 'Pobratimstvo lica u svemiru', 'Notturno', 'Bezvremenski', 'Svakidašnja jadikovka'... Tih i još mnogih drugih, danas se rado prisjećaju Zagrepčani, posebice na njegov rođendan 5. srpnja, te na dan kada je preminuo, 12. studenog.
Obilazi se njegov grob na Mirogoju, a i omiljena mu gostionica svake godine organizira prigodno 'Sjećanje na Tina', kada ga se njegovi prijatelji, umjetnici, štovatelji, kolege i svi zainteresirani prisjećaju, recitiraju njegove stihove, prepričavaju zajedničke događaje. Mnogi kažu, tradicija bez koje je Zagreb nezamisliv.
Ne nađete li se u Zagrebu u to vrijeme, rad ovog štovanog hrvatskog pjesnika, možete upoznati čitajući njegova mnogobrojna djela, listajući knjige i gledajući filmove o njemu. Posjetite i njegov spomenik u Varšavskoj ulici, knjižnicu u Ulici grada Vukovara, a ne zaboravite niti na Tip-Top, gdje ćete osjetiti duh Tina Ujevića, prenesen putem njegovog portreta i stihova ispisanih na zidovima ove poznate zagrebačke gostionice.
