Mnogo je proizvoda koje turisti koji osiguraju smještaj u Zagrebu rado kupuju za trajno sjećanje na nezaboravan boravak u Zagrebu. Hrvatska metropola bogata je specijaliziranim suvenirnicama i simpatičnim malim trgovinama, kojih je najveći broj u samom središtu grada, podno Katedrale i uz glavnu ulicu Ilicu te bližu okolicu, a neke osnovne suvenire i zagrebačke uspomene, poput razglednica, fotografija, olovaka, kalendara, vodiča i slično, ima i gotovo svaki hotel u Zagrebu, muzej, kazalište, sportski klub...
Razmišljate li što ponijeti iz Zagreba? Koji su prepoznatljivi simboli glavnog hrvatskog grada? Koja će uspomena biti najoriginalnija? Mogli bi se naći u velikoj nedoumici što izabrati između autohtonog šestinskog kišobrana, izvorne penkale i kravate, zagrebačkih rukotvorina, pletera, keramičkih predmeta, skulptura, šalica, majica, kapa s hrvatskim motivima crveno-bijelih kockica, skulptura poznatih Zagrepčana, paprenjaka, medenjaka, kalendara i knjiga sa slikama najvećih gradskih znamenitosti, skulptura i parkova, fotografija, razglednica, različite hrane, pića, vina i rakija…
Jedan je suvenir ipak poseban
Izbor je velik, a među mnoštvom predmeta i zalogaja koji predstavljaju dio kulturne tradicije Zagreba, izdvaja se licitarsko srce. Radi se o originalnoj uspomeni, koja će vas i vaše najmilije teško ostaviti ravnodušnima jer se često čuje kako je srce dar od srca i vječni dar ljubavi. Ova zagrebačka su posebna, šarena i svojim toplim duhom prenose ne samo poruku ljubavi nego i jedinstvenu čaroliju koju ćete rado ponijeti kući.
Različitih su veličina i natpisa. U Zagrebu ćete najčešće pronaći one poput 'Volim Zagreb', žarko crvene boje, s malim ogledalcem u sredini, bijelim obrubom, viticama, šarenim cvjetićima i zelenilom. U ostalim krajevima sjeverozapadne Hrvatske, koji se također ponose svojim licitarom, nešto su drugačiji motivi ukrašavanja, ali boje i uzorci su prepoznatljivi, kao i njegovi tajni sastojci.
Recept star stotinama godinama
Povijest kaže da tradicija izrade ovog šarenog kolača od ukusnog medenog tijesta seže još u daleki srednji vijek. Prema predaji, tada su se u samostanima diljem Europe pekli kolači iz drvenih kalupa, a ubrzo je proizvodnja prerasla u obrt. Ideja je stigla i do kontinentalnih hrvatskih gradova, u kojima su ugledni obrtnici 18. i 19. stoljeća, bili upravo proizvođači licitara.
Nisu samo izrađivali srca, nago i izučili pravi medičarski obrt, radeći proizvode od tijesta i voska, poput svijeća, medenjaka, voštanih darova, pića gvirca i rakije medice. Danas se oni najčešće mogu pronaći na sajmovima i u crkvenim svetištima, na kojima štandovi prepuni licitarskim srcima i ostalim ukusnim proizvodima od meda, daju Zagrebu poseban sjaj i ugođaj istinske europske metropole i grada za koji se ne kaže bez razloga da ima 'dušu'.
Tajni sastojci licitara
Želite li je upoznati i približiti se Zagrebu, nemojte samo šetati gradskim ulicama, pažljivo slušati povijesne priče i legende, saznati sve o životima najznačajnijih likova i junaka iz prošlosti, već se odvažite i sami izradite svoju originalnu uspomenu na nezaboravan odmor u metropoli. Recept za licitarsko srce pomno se čuva u zagrebačkim obrtima, ali otkrit ćemo tajnu da su osnovni sastojci brašno, voda, licitarski kvasac, šećer, želatina i sirup. Dovoljno je malo dobre volje i kreativnosti za izradu jedinstvene uspomene i uživanje u autohtonoj tradiciji, koja se nalazi čak i na UNESCO-vom popisu nematerijalne baštine, a koja će vas uvijek iznova podsjećati na prekrasni Zagreb.
