Starovjekovne kule grada Zagreba

Posjetitelji glavnog grada imaju na raspolaganju pregršt zanimljivosti u kojima mogu neometano uživati, a među zanimljivijima su stare povijesne kule koje kriju stoljetne tajne o rastu i razvoju naše metropole.

Bježeći pred Tartarima, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. 1242. godine sakrio se u kulu Lotrščak koja mu je pružila utočište, a iste godine u znak zahvalnosti Bela potpisuje Zlatnu bulu, dokument kojim je Gradec proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Osim što su Zagrepčani ovime dobili pravo organiziranja sajmišta ili tržnice, ovaj je dokument nalagao i da grad mora biti opasan zidinama i utvrdama, te da se kroz njega može ući samo kroz gradska vrata.

Od vandalizma nad kulturom i prošlošću do najpoznatije zagrebačke tržnice

Među znamenitostima grada Zagreba ubraja se i najpoznatija zagrebačka tržnica - Dolac, čija je povijest šarolika i zanimljiva poput ponude na štandovima, a priča o njoj glasi ovako:

Kada se hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. bježeći pred Tatarima 1242. godine sakrio u kulu Lotrščak koja mu je pružila utočište, u zahvalu za sigurnost i spašeni život Bela Gradecu daje status slobodnog kraljevskog grada. Ovom titulom Gradec je dobio pravo organizirati sajmište ili tržnicu te kao slobodni kraljevski grad ubirati mitnicu i poreze za vlastiti račun.

Najljepša kuća u središtu Zagreba

Zagreb je poznat po različitim legendama i mitovima koji nam danas nastoje približiti događaje iz burne prošlosti. Znamenitosti, građevine, kulturno-povijesni spomenici i skulpture te ulice i trgovi koje ponosno nose imena povijesnih ličnosti pričaju svoje priče iz davnina, a jeste li ikada u šetnji zagrebačkim ulicama zastali na tren, visoko podignuli pogled prema stasitim pročeljima zgrada i provjerili kakve se tamo pričaju priče? Iznenadit ćete se bogatstvom i ljepotom kojom sjaje, a duh prošlog vremena drugačijom će vas dimenzijom upoznati sa Zagrebom. Jeste li spremni?

Kada se pobrinete za smještaj u Zagrebu i provjerite što sve nude vrhunski hoteli u Zagrebu, uputite se do samog središta hrvatske metropole. Na jugozapadnom uglu Gundulićeve i Masarykove ulice čeka vas autohtona povijesna ljepotica koju ćete morati zamijetiti i pored koje ćete se morati zaustaviti. Pažnju će vam privući neobična fasada uglovnice, koja se izdvaja od ostalih zbog jedinstvenog opločenja ukrasnim keramičkim svijetlo plavim i žutim pločicama i neuobičajenim motivima cvjetova, ruža, lopoča, višebojnih i stiliziranih biljnih ornamenata i šišmiša. To je kuća Kallina, jedna od poznatih gradskih turističkih atrakcija koja slovi kao najreprezentativniji primjerak secesijske stambene arhitekture u Hrvatskoj.

Na jednom mjestu potražite najpoznatije zagrebačko znamenje

Kada iz bogate ponude koju imaju mnogobrojni hoteli u Zagrebu pronađete smještaj u Zagrebu i uputite se u istraživanje tragova zanimljive, gotovo tisućljetne gradske povijesti, zasigurno će vas zanimati baština prošlosti i simboli koji su je obilježili. Grb i zastava svakako su najznačajniji. Prema definiciji, grb je simboličan znak plemićkih i vladarskih porodica, gradova i država, svojevrsni znak prepoznatljivosti i pripadnosti, a zastava platnena površina u određenoj kombinaciji boja i znakova, koja predstavlja nezavisnost i suverenost.

Kada ih je Zagreb dobio, u kakvim okolnostima, kako su izgledali i kakav su značaj imali, odgovori vas  čekaju u riznici zagrebačke povijesti - Muzeju grada Zagreba. Smješten u Opatičkoj ulici na Gornjem gradu, koja je nekada služila kao jedna od četiri gradska vrata, na 2.223 četvornih metara, kroz 4.500 predmeta i izložaka, predstavlja političku, kulturnu, gospodarsku i urbanističku prošlost Zagreba još od prapovijesti, preko srednjovjekovnih Kaptola i Gradeca, slobodnog kraljevskog grada, pa sve do današnjeg razvoja u šarmantnu i atraktivnu hrvatsku i europsku metropolu toplog srca i ljubaznih stanovnika.

Crtani romani stižu u Zagreb

Hoteli u Zagrebu i zagrebačke ulice sljedećih će dana vrvjeti mnogobrojnim posjetiteljima. Pitate se zašto? Odgovor koji će razveseliti sve ljubitelje stripa i one koji bi to tek mogli postati je strip događaj godine, 16. Međunarodni festival stripa – 'Crtani Romani Šou', koji se od 25. do 27. listopada održava u Tvornici kulture u Zagrebu.

Popularna 'deveta umjetnost', jedinstvena forma umjetnosti na papiru, koja se razvila pojavom masovnih medija, sve je samo ne obična. Prvotno je shvaćena kao zabava, a ubrzo i kao novi medij, jedan od najdinamičnijih i kao jedinstven spoj pisanog izričaja i slika u pokretu s elementima filma. Oni se očituju u kratkim kadrovima, koji predstavljaju priču, bez zvuka i mogućnosti pokreta. Zbog toga je strip poseban.

Ključna je mašta crtača

Crtači i autori imaju tešku zadaću ograničenim sredstvima, tek likovnim i grafičkim majstorijama i sažetim pisanim riječima, poredanih logičnim slijedom u smislenu i zanimljivu cjelinu, vizualno zainteresirati čitatelja i odvući ga u jedan drugačiji i uzbudljivi svijet. Ne onaj kakav nude film, kazalište i knjige, već nešto osobitiji. Onakav kakav se stvarao još početkom 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama u svojim začecima.