Jeste li čuli za Park
Maksimir, Botanički vrt, Opatovinu, Ribnjak ili možda Zrinjevac?
Nađete li se u Zagrebu, bilo u poslovnom ili turističkom posjetu,
odvojite malo vremena za sebe i upoznajte najljepše zelene površine
u gradu!
Prepoznatljiva slika
Zagreba su upravo njegovi impresivni perivoji i vrtovi koji u svako
godišnje doba svojom netaknutom prirodom, bujnom vegetacijom,
jezerima, fontanama, oazom mira i zelenila privlače mnogobrojne
posjetitelje i pozivaju na nostalgične šetnje. Prenose duh
srednjoeuropske tradicije, arhitektonske i urbanističke vrijednosti,
predstavljaju kulturu života u gradu, kakva je danas i kakva je
nekada bila…
Sve to sačuvano je u
više od 30 gradskih parkova na ukupnoj površini od 402.000
četvornih metara. Najpoznatiji su oni čuvene Lenuzzijeve ili Zelene
potkove, koja u obliku uglatog slova 'U' povezuje sedam gradskih
trgova i zelenih perivoja. Zbog zanimljivog spoja engleskih i
francuskih vrtova sa cvjetnim travnjacima, daju dojmljivi pečat
urbanizmu Donjega grada, u kojem treba znati uživati.
Sve je počelo u srednjem vijeku
Razvoj parkovne tradicije
seže u srednjovjekovno razdoblje, a prvi parkovi i vrtlarska
djelatnost pojavljuju se na području Donjega grada. Zanimljivo,
mnogi od njih bili su puno šire namjene nego danas – koristili su
se za uzgoj voća, povrća, ljekovita i začinskog bilja te vinove
loze. Jedan sličan u kojem su se, ne biste vjerovali, uzgajale
naranče i limuni nalazi se u jednoj od najstarijih zagrebačkih
ulica – Vlaškoj.
Tamo se smjestio
Biskupski vrt, koji kao što i ime kaže, ima veze s biskupom. Ako se
pitate zašto, morate znati da su zagrebački biskupi bili zaduženi
za brigu o javnom dobru, a kao zaljubljenici u vrtove i perivoje,
ostavili su značajan trag u razvoju gradske parkovne arhitekture.
Biskupi koji su zadužili Zagreb
Među najznačajnijima se
ističu Maksimilijan Vrhovac, Aleksandar Alagović i Juraj Haulik.
Svojevrsnim prosvjetiteljima i dobrim poznavateljima urbanističkog i
perivojnog stvaralaštva treba zahvaliti na stvaranju najljepših
zagrebačkih perivoja.
Svaki je dao svoj obol.
Alagović je bio biskup od 1827. do 1837. godine i na njegovu ideju
stvoren je Ribnjak, istočno od Katedrale, na mjestu gdje je nekada
bio ribnjak. Vodom se opskrbljivao iz potoka Medveščak, a kada je
ribnjak isušen, preuređen je u jedan od najljepših gradskih
parkova.
Alagovićev nasljednik
Haulik, koji je banovao od 1837. do 1869. godine zaslužan je što je
Maksimir, koji je nastao u biskupskoj šumi, zablistao u
romantičarskom, engleskom pejzažnom stilu kao najpoznatije javno
šetalište. Njegov idejni začetnik je Maksimilijan Vrhovac, koji je
stolovao prije ranije spomenutih biskupa, od 1787. do 1827. godine.
Po čemu je ostao upamćen?
Pamti ga se po tome što
je bio glavni začetnik baroknih perivojnih ideja u Hrvatskoj pa je
tako Zagrepčanima krajem 18. stoljeća odlučio podariti perivoj, i
to ne bilo kakav, nego remek djelo i jedan od najvećih i najljepših
perivoja u ovom dijelu Europe. Dvije godine poslije, nastavio je u
sličnom smjeru i krenuo s uređenjem tada zapuštenog biskupskog
zemljišta u Vlaškoj ulici. Podijeljen je u tri dijela na površini
od 5,77 hektara sa vrtnom kućom, rasadnikom i ravnim i širokim
pravokutnim alejama drveća, oštrim kutovima, podrezanim drvoredima,
po uzoru na francusku i njemačku tradiciju i englesko-pejsažno
oblikovanja s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Bio je jedinstven
zbog svojih strogo održavanih povrtnjaka u kojima je, među ostalim,
raslo 283 stabala naranči i limuna! Tada su naranče bile doista
rijetke i darivali su se za posebne prigode.
Ima li ih možda još
uvijek na ovom izuzetnom prostoru, koji je bio jedna od glavnih
šetnica u gradu sa romantičnom glazbom i atmosferom, prošećite do
Vlaške i uživajte u ljepotama ovog perivoja.
Netaknuta priroda vas čeka
Iako niti Biskupski vrt,
očaravajući Maksimir, jednako atraktivan Botanički vrt i ostali
perivoji i gradski vrtovi nisu najvažniji dio zagrebačke prošlosti
i života Zagrepčana, vrlo su posebni. Simboli su kulturnog
naslijeđa grada, čuvari prirode i zelenih oaza i svakako ih
probajte posjetiti i razgledati kada svratite u Zagreb.
Osigurajte smještaj u Zagrebu na nekoliko dana, odsjednite u neki hotel u Zagrebu i u
očaravajućim gradskim parkovima i romantičnim perivojima odmorite
dušu u predivnoj prirodi…
