Često se spominje kao
dragulj zagrebačke arhitekture iz prošlosti, svojevrsno ogledalo
društvenih zbivanja 18., 19. i početka 20. stoljeća, a prva je
ljepotica, uz kulu Lotrščak, koja će čeznutljivo privući vaš
pogled kada uspinjačom iz Ilice stignete na obronke Gornjeg grada i
vidikovca. Iznenadit će vas tajanstveni izgled ove stasite trokrilne
jednokatnice tlocrtnog 'U' oblika, nazvane palača Dverce…
Otkuda ime i kakve tajne čuva?
Ime je dobila prema malim
gradskim vratima Dverce, koja su od sredine 13. stoljeća kada su
izgrađena pa sve do 1813. godine, stajala uz ovu, nekad posve običnu
zgradu. Zbog uređenja južne promenade, današnjeg Strossmayerovog šetališta i aleje divljih kestena, prolaz koji se nazivao i
poljskim vratima jer je vodio u polje je srušen, a Zagrebu je ostala
neprocjenjiva i raskošna uspomena na povijesno atraktivnoj lokaciji,
gradskom bedemu koji čuva mnoge zanimljivosti iz zagrebačke
prošlosti.
Dokaz o nekadašnjem
postojanju starih gradskih vrata je spomen ploča na palači, u kojoj
danas, prema želji posljednje vlasnice, kontese Klotilde Buratti,
nitko ne stanuje nego služi za posebne prigode, svečana primanja i
događanja u organizaciji grada. Njezin dojmljivi eksterijer, a još
više impresivan interijer, pravi su izbor za posebne prilike i važna
društvena zbivanja.
Bio je to poklon Zagrebu
Povijesne činjenice
kazuju kako se njezine skupocjene odaje i luksuzni saloni za velike
gradske svečanosti koriste još od 1912. godine kada je palaču
Zagrebu oporučno u trajno vlasništvo ostavila nasljednica obitelji
Vranyczany–Dobrinović, udana Buratti. Klotilda je prema nekim
navodima bila nesretna u braku sa talijanskim grofom zbog čega joj
je otac izgradio plesnu dvoranu u kojoj je priređivala zabave i
svečane balove. I danas je ta dvorana glavni i najljepši dio
nekadašnje kraljevske palače, bogato uređen pozlaćenim detaljima,
ogledalima, raskošnim komodama sa porculanima i staklom
neprocjenjive vrijednosti, koji čuvaju duh prošlih vremena i
stoljeća.
I ostatak arhitekture
palače je zavidnog izgleda, od baroknih svodova, secesijskih stuba,
lovačkog salona sa kalijevom peći, slikama, kipovima, antiknim
namještajem poput komode i stola od kornjačevine, svilenog saga
starog više od 150 godina sa 14.600 nevjerojatnih čvorova po
četvornom centimetru koji je svojedobno, prilikom posjeta Zagrebu,
oduševio iranskog šahanšaha Rezu Pahlavija i to toliko da je u
zamjenu za njega gradu ponudio da će izgraditi i opremiti palaču
nalik Dvercu. Posao, nasreću Zagrepčana i turista ipak nije
realiziran i ovo remek djelo tkalačkih majstora u potpunosti je
sačuvano…
To nije sve…
Prema nekim legendama,
tajanstvena palača čuva brojne priče i zgode iz života nestašne
i nesretne kontese, među kojima se spominju i neke o tajnom
podzemnom stubištu i prolazu koje je dala izgraditi kako bi primala
svoje ljubavnike… Tajni ulazi i ostale svečane odaje, portreti
gradonačelnika i obitelji Vranyczany-Dobrinović te ostali čuvari
burne i bogate prošlosti koji datiraju još iz 1708. godine, kada je
započela izgradnja ovog bisera hrvatske i zagrebačke arhitekture i
povijesti, priskrbili su joj epitet najljepšeg spomenika Gornjeg
grada.
Današnje konture dobila
je u 19. stoljeću, a dašak prošlosti i gradskih zbivanja u rasponu
od 18. do 20. stoljeća još uvijek brižno čuva pa prilikom posjeta
Gornjem gradu zavirite među njezine odaje. Oduševit ćete se ovim
zaštićenim kulturnim dobrom koje je sve samo ne obična zgrada i
palača, a obzirom na blizinu još nekih znamenitosti, poput stare
gornjogradske utvrde - tornja Lotrščak i poznate turističke
atrakcije Gričkog topa, koji više od stotinu godina pucnjem
označava da je podne, teško ćete se odvojiti od ljepota Gornjega
grada…
