Posebna je i jer je jedini povijesni izvor koji spominje slavnog zagrebačkog Duha i prvog pastira zagrebačke crkve. Duh mu nije bio nadimak, već pravo i prilično neobično ime i bio je prvi biskup Zagrebačke biskupije. Podrijetlom je bio iz Češke i upamćen je kao prvi poznati Čeh koji je živio u Hrvatskoj.
Krsni list grada
O njemu danas postoji vrlo malo podataka, pa tako nije poznato kada je rođen i kada je umro, gdje i zbog čega... Tek se nagađa da nije dugo bio biskup jer ga je Bartolomej naslijedio još dok je živio kralj Ladislav, koji je umro 1095. godine. Upravo je Ladislav bio zaslužan za osnivanje biskupije u hrvatskoj metropoli i to sa sjedištem na današnjem mjestu na Kaptolu, zbog čega je proglašen svecem. Jedini dokument koji govori o tom povijesnom događaju je spomenuta povelja.Mnogi je smatraju i svojevrsnim 'krsnim listom' Zagreba, obzirom da se u njoj prvi put spominje ne samo biskup Duh, nego i ime Zagreb. Njome zapravo počinje pisana povijest Zagreba i povijest prvog poznatog zabilježenog stanovnika hrvatske prijestolnice.
Rođeni Čeh, apostol Hrvata
O Duhu se teško pronalaze bilo kakve informacije. Zna se da je bio prvi biskup i prvi slavni Čeh na ovim prostorima, zahvaljujući kojim je započela povezanost između dviju država, Hrvatske i Češke. Nagađa se kako je baš zbog jezične sličnosti Duh dobio priliku da postane prvi čovjek na čelu biskupije.Pripisuju mu se mnoge zasluge za crkvenu i kulturnu povijest Zagreba i Hrvatske. Njegovim dolaskom, Zagreb postaje biskupsko središte, a vjeruje se da je on inicirao izgradnju katedrale. U Zagreb je donio i pohranio tri najstarije crkvene knjige: 'Sacramentarium sanctae Margaretae', 'Missale antiquissimum ' i 'Benedictionale', koje su predstavljale temelj zagrebačkog vjerskog obreda.
Sadržavale su i prve glazbene i dramske tekstove pa od njegovog vremena počinje i glazbeni i scenski život grada. Bile su to prve poznate knjige u Zagrebu i danas se brižno čuvaju u Metropolitanskoj knjižnici nadbiskupije.
Najstariji spomenik hrvatskog jezika
Duh se osim knjiga, pobrinuo da Zagreb dobije i prve crkvene predmete, od kojih su u riznici katedrale danas ostale sačuvane bjelokosne korice knjige i misnica izrađena od krunidbenog plašta kralja Ladislava, a najveći utisak ostavio je na kulturi i pismenosti Hrvata.
Njegove zabilješke u Radonovoj Bibliji s kraja osmog i početka devetog stoljeća smatraju se najstarijim spomenikom hrvatskog jezika, starijim čak i od poznate Bašćanske ploče iz 1100. godine! Duh je i tu Bibliju donio u Zagreb i koristio ju je u svojim propovijedima.
Stube s njegovim imenom
Uspomena na slavnog i marljivog biskupa, čiji je život pomalo i tajanstveno skriven, zabilježena je na oltaru kralja Ladislava, a 2005. godine dobio je i trajni podsjetnik u javnom prostoru grada. Osvanule su stube s njegovim imenom!Nazvane su 'Stube biskupa Duha' i kada dođete u Zagreb, smjestite se u neki hotel u Zagrebu, pronaći ćete ih na sredini Tkalčićeve ulice. Najživopisniju ulicu u gradu, poznatiju i kao 'ulicu kafića', ove Duhove stube povezuju s parkom pokraj Opatovine i prolaze podno ostataka srednjovjekovnog kaptolskog zida.
Slavne stube podsjetnik su na osnivanje biskupije u hrvatskoj metropoli, kao i na njezinog najpoznatijeg Duha i prvog biskupa, koji je ostavio nemjerljiv utjecaj na duhovni, kulturni i politički život Zagrepčana... Pa, prošećite njima i upoznajte jedan mali djelić zagrebačke prošlosti.
