Thursday, February 5, 2015

U Zagrebu se čokolada i kava vole na poseban način

Znate li tko je bio Honore de Balzac? Vjerojatno ćete ga se sjetiti po lektiri 'Otac Goriot' i njegovoj grandioznoj kompilaciji od 92 romana s više od 2.000 likova - čuvenoj 'Ljudskoj komediji'. Jedan je od najpoznatijih francuskih književnika i utemeljitelja europskog realizma, koji se pera prihvatio već s 12 godina. Iako je završio pravni fakultet, nije mogao pobjeći od književnosti, koja mu je priskrbila titulu književnog genija. Radio je i pisao od 16 do 17 sati na dan, a u budnosti mu je pomagao omiljeni napitak – kava!

Kavoljupce će iznenaditi podatak da ga je ovaj slavni francuski književnik svakodnevno ispijao u velikim količinama, čak i do 20 šalica. Strastveni je kavopija o svom velikom užitku često znao reći: „Crna kao vrag, vruća kao pakao, čista kao anđeo, slatka kao ljubav!“

Bujica crne vode

Rado je i po danu i po noći potezao duge i slasne gutljaje kofeinskog čuda, zahvaljujući kojima je svakodnevno mogao ispisivati i do 30 stranica knjiga. Išao je spavati u 18 sati, a ustajao je oko ponoći i najbolju inspiraciju davala su mu ta čudesna crna zrnca.
„Kava je velika snaga u mom životu. Sve se u meni uzburka. Ideje krenu u brzi marš poput vojske. Snaga memorije i metafore se poveća, forme, oblici i znakovi postaju jasniji. Papir je prošaran tintom, noćni rad počinje i završava bujicom te crne vode, kao što bitka počinje i završava crnim barutom“, jednom je prilikom napisao Balzac.

Beethoven je brojao svako zrno

Kada je stvarao svoju slavnu 'Ljudsku komediju' popio je oko 50.000 šalica kave i bez sumnje je bio jedan od njezinih najvećih ljubitelja. Nije mogao odoljeti kombinaciji bourbona, martiniquea i mocce. Ali nije bio jedini povijesni velikan koji je obožavao ovaj božanstveni napitak.
Slavni Voltaire je u sebe znao istresti i do 50 šalica kave dnevno, Ludwig van Beethoven je u svaku šalicu stavljao točno 60 biranih zrnaca, Johann Sebastian Bach je toliko obožavao kavu da joj je čak posvetio svoju 211. simfoniju i nazvao ju 'Kantata o kavi'. Nije tajna i da se od svoje šalice dok je pisala nije odvajala niti prva i najpoznatija hrvatska književnica Marija Jurić Zagorka…
A danas? Podaci pokazuju da je kava na drugom mjestu po ispijanju nakon vode pa se tako dnevno u svijetu popije milijardu i pol njezinih šalica! U Engleskoj su nekada postojale točionice kave i saloni u kojima se ispijala, a od dolaska u Europu sredinom 17. stoljeća, uzgajala se u staklenkama!

Slatko kraljevstvo u srcu Zagreba

Gdje se danas uzgaja i kako te zbog čega uspijeva samo u tropskim pojasevima, zbog čega može brzo otkloniti jutarnju razdražljivost, umor i podići raspoloženje, imate priliku saznati na jednom posebnom događanju u Zagrebu – Festivalu čokolade i kave!
Popularni 'Zagreb Coffee & Chocofest' i ove će vam godine otkriti sve zanimljivosti o ovom napitku i podučit će vas mnogim trikovima u njegovoj pripremi, kao i da šalicu kave uvijek treba začiniti s komadićem čokolade. I u čokoladi rado uživamo, prosječno je za života pojedemo gotovo 160 kilograma, a žene čak i dvostruko više od muškaraca!

Naučite sve što niste znali o kavi i čokoladi

„Čokolada je čokolada, kava je kava, obje su – slatka ovisnost“, poznata je uzrečica, a najčešće će se moći čuti od 12. do 15. veljače kada će Zagreb biti ispunjen neodoljivim mirisima kave i čokoladnih slastica. Arome čistog užitka dolazit će iz prostorija Meštrovićevog remek djela - Hrvatskog društva likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma, gotovo u srcu Zagreba, a bit će mjesto na kojem se čokolada i kava već tradicionalno vole i spajaju…

Posjetite ga i vi. Na vrijeme pronađite i rezervirajte neki hotel u Zagrebu i kušajte slatke trenutke 4. izdanja ovog popularnog zagrebačkog festivala koji će vas odvesti u čarobni svijet vrhunskih kava i čokolada.

Kulinarske i umjetničke majstorije, radionice i showovi, obaranje Guinnessovog rekorda, degustacije, čokoladne bombe i tajfuni, različite skulpture, mozaici i likovni radovi naslikani kavom i čokoladom, ispričat će vam zanimljivu slatku priču u Zagrebu… Ona nekad može biti malo više slatka, nekad malo više gorka. Neka vaša bude najslađa!