Titule povjesničara, leksikografa, nakladnika, jezikoslovca, bakroresca, diplomata, geografa, heraldičara, političara, pjesnika i prvog hrvatskog profesionalnog književnika te najučenijeg čovjeka u Hrvatskoj, krasile su Pavla Rittera Vitezovića.
Iako rođen u Senju, još davne 1652. godine, u Zagrebu ostaje vječno sjećanje na nekadašnjeg viteza. Ne baš viteza u pravom smislu riječi, ali obzirom da je bio dijete njemačkih doseljenika, a njegovo prezime Ritter je u prijevodu s njemačkog jezika značilo vitez, Pavao se odvažio svom prezimenu dodati i ono Vitezović. To je bila hrvatska verzija njegovog prezimena.
Postao je vitez, mnogi kažu i zlatan vitez, kao odani službenik bečkog dvora, barun i dvorski savjetnik, a u Zagrebu je ostavio neizbrisiv trag. U hrvatskoj je prijestolnici završio isusovačku gimnaziju, a otuda i njegova povezanost s isusovcima. Oni su započeli projekt osnivanja prve tiskare u Zagrebu u biskupskom dvoru ali ona nikada nije zaživjela, sve do dolaska zagrebačkog viteza.
Otkrio zaboravljenu tiskaru
Pavao Ritter Vitezović je dobro poznavao tiskarstvo, obzirom da ga je učio tijekom školovanja kod J. W. Valvasora, kojemu je izrađivao bakroreze, a usput se bavio i geografijom i proučavao povijest. Ideja o tiskari ga je jako zaintrigirala jer je i sam trebao tiskati svoja djela i pjesme, a za to nije bilo bolje osobe od njega. U biskupskom je dvoru uspio pronaći zaboravljeni tiskarski pribor, popravio ga je, dopunio i 1694. godine sastavio prvu tiskaru u Zagrebu!Sabor mu je dao tiskaru na korištenje, ali samo pod uvjetom da je ne smije nositi izvan Zagreba. Vitezović ju je odlučio prenijeti u svoju kuću na Gornjem gradu. Gdje? U Opatičkoj ulici.
Danas je više nema, ali uspomena je još uvijek na mjestu gdje je danas zgrada Hrvatskog sabora, na trgu Svetog Marka. Sjeverno krilo saborske palače nekada je bio dom Vitezoviću i njegovoj tiskari, sve do velikog požara 1706. godine.
Spomen-ploča na zgradi Sabora
Iako u požaru nije u potpunosti oštećena, Vitezović nije imao financijskih mogućnosti za obnovu, zadužio se, pa je Sabor zatvorio tiskaru. Razočaran i osiromašen, prvi zagrebački tiskar ubrzo je napustio Zagreb i samo tri godine kasnije, umire u Beču, na rubu siromaštva.U Zagrebu je osim njegove ulice, ostala i spomen-ploča s njegovim likom odlivenim u bronci, a položena je na mjestu gdje je otisnuta prva knjiga u Zagrebu. Bilo je to 1695. godine i imala je naziv 'Kalendarium aliti mesečnik hervatski za leto 1695.'. Označila je početak bogate tiskarske tradicije u hrvatskoj prijestolnici.
Počeli su se tiskatu molitvenici, kalendari, školske knjige i spisi te vrijedna hrvatska i latinska djela, ne samo Vitezovićeva poput pučkog-didaktičkog djela 'Kronika aliti szpomen vszega szvieta vikov', slavne domoljubne knjige 'Croatia rediviva' ili prve tiskane hrvatske knjige iz grboslovlja 'Stemmatographiae Illyricanae', nego i ostalih autora.
Njegova pravopisna rješenja slijedili su Gaj i Ilirci
Vitezovićeva tiskara, koja zapravo nikada nije bila u njegovom vlasništvu ali je on njome upravljao, imala je velik značaj za opismenjavanje i prosvjećivanje Zagrepčana. Vitezović je inzistirao na tome, marljivo je radio na pravopisu i jeziku i njihovoj reformi, a neke njegove prijedloge uvažili su kasniji slavni preporoditelji predvođeni Ljudevitom Gajem 1830-ih godina.Velik dio svoje radne energije i talenta Vitezović je posvetio i književnom stvaralaštvu. Napisao je više knjiga nego svi ostali hrvatski pisci u njegovom vremenu. Pisao je historiografska djela, s političkim idejama i težnjama za buđenjem nacionalne svijesti i ujedinjenjem hrvatskih zemalja, povijesne i jezikoslovne rasprave, pjesme, poslanice, a najznačajnije leksikografsko djelo mu je rječnik Lexicon latino-illyricum. Bez sumnje je bio jedna od najznačajnijih figura u povijesti hrvatskog književnog jezika.
Sjetite ga se kada pronađete neki hotel u Zagrebu i dođete u Zagreb i kada ćete sljedeći put šetati njegovom ulicom, a pozdravite ga i kad u obilasku hrvatske metropole, ljepota Gornjeg grada, dođete do zgrade Sabora. Tamo je nekad živio, radio, tiskao i stvarao ovaj povijesni velikan, utemeljitelj tiskarstva u Zagrebu, koji je još prije nekoliko stoljeća, ucrtao Zagreb kao buduće središte hrvatske kulture…
