Turisti, ali i svi ostali posjetitelji hrvatske metropole kada izaberu neki hotel u Zagrebu, rezerviraju svoj smještaj u Zagrebu i znatiželjno se upute gradskim ulicama u potrazi za značajnim znamenitostima i sadržajima te počnu istraživati višestoljetnu povijest grada, nerijetko se iznenade prostranošću i veličinom Zagreba. Površina od 641 četvornog kilometra, obogaćena je mnoštvom velebnih građevina, nebodera, povijesnih zgrada i institucija, mnogobrojnim uređenim parkovima, pješačkim zonama, jezerima, vrtovima te jedinstvenim zelenilom, kakvim se malo koja zapadna metropola danas može pohvaliti.
Posebno su im drage šetnje, što obroncima Medvednice, Gornjega grada, duž posebnog zagrebačkog simbola - Lenucijeve potkove, uživanje pod raskošnim krošnjama Zrinjevca, na živopisnom Cvjetnom trgu ili se rado izgube u ljepoti biljnog svijeta u Botaničkom vrtu, a ugodna druženja potom nastavljaju na romantičnim plažama Bundeka ili Jaruna, uz lagani topli jesenski povjetarac, koji gotovo kao da tiho šapuće zanimljivosti iz povijesti metropole.
Doista je bezbroj mogućnosti za upoznavanje cjelovite slike Zagreba, koji će vas oduševiti i jednim posebnim objektom, a za kojeg će vam osoblje mnogih hotela u Zagrebu zasigurno reći da ga morate posjetiti.
Najveći most u Hrvatskoj
Radi se o Domovinskom mostu. On na istočnom dijelu grada preko rijeke Save spaja Zagreb s obilaznicom i Zračnom lukom. Izdvaja se kao neophodan prometni i infrastrukturni projekt te prometna žila kucavica koja povezuje gradsko središte s obilaznom autocestom. Ali ne samo to. Vrijedna betonska investicija, koja se broji u stotinama milijuna kuna, velik je doprinos Zagrepčanima dala i vizualnim oživljavanjem gradskog identiteta, svojim velebnim izdanjem.
Izdvaja se svojom duljinom od 879 metara i širinom od 34 metra, čime je najveći u Hrvatskoj, a impozantne su čelične šipke kojima je prožet. Upravo one, s dva para pilona, odnosno masivnih potpornih stupova, visine 16,5 metara, daju upečatljiv i veoma privlačan izgled. Prolazeći njime, prodiruće zrake sunca stvaraju neopisiv doživljaj i oživljavaju duh zagrebačke arhitekture.
Prvi i jedini iluminarni
Osobit je i po još jednoj karakteristici. Ima efektnu rasvjetu, čija se boja prilagođava ovisno o prigodi, sa 115.000 dioda. Jedinstvene je konstrukcije i gledajući ga iz daljine, podsjeća na mostove kakve imaju europski i svjetski velegradi. Isti se dojam dobiva i ako prošećete njime. No, za to se dobro pripremite. Čeka vas gotovo kilometarska šetnja, ali nećete požaliti. S njega se pruža prekrasan pogled na gradsku okolicu, rijeku Savu i na preostale savske mostove koji su spona između središta Zagreba i njegovih naselja te lijeve i desne obale rijeke Save. Zalazak ili izlazak sunca na njegovim pješačkim, biciklističkim i prometnim trakama zaista je poseban.
Od svog otvaranja i puštanja u promet 2007., nakon pet godina gradnje, sve je samo ne običan prilaz jugoistočnom dijelu grada. Podno njega prolazi cjevovod, kojim se otpadne vode južno od Save, dovode do Centralnog uređaja za pročišćavanje, kao i vodoopskrbni, plinski i električni vodovi za naselja s jedne i druge obale Save. Izuzev toga, u budućnosti bi njime, osim automobila, pješaka i biciklista, mogla prolaziti i prigradska željeznica, nova tramvajska linija. Zbog toga se i s pravom naziva svojevrsnim jugoistočnim vratima Zagreba.
