Turisti smještaj u Zagrebu uobičajeno rezerviraju tamo gdje im najbolje odgovara. Odlučuju se za onaj hotel u Zagrebu, koji je najbliži lokacijama i objektima koje imaju u planu posjetiti. Ako se žele detaljnije upoznati s hrvatskom metropolom, najznačajnijim spomenicima kulturne baštine i povijesnim znamenitostima, onda će hoteli u Zagrebu smješteni u središtu grada biti prvi izbor.
Najvažniji spomenici, ustanove i mjesta ključnih povijesnih događaja nalaze se baš na središnjim gradskim trgovima i ulicama Gornjeg i Donjeg Grada. Zanimljivi primjerci arhitekture i umjetnosti mogu se pronaći i u širem dijelu grada, u muzejima i galerijama te označenim lokacijama, na koje će turiste uputiti informativne brošure, vodiči ili osoblje na recepciji hotela u kojem odsjednu. Internetske stranice posvećene putovanjima i europskim prijestolnicama također će dati nekoliko savjeta što posjetiti i razgledati, a ovisno na koliko dana rezerviraju smještaj u Zagrebu, nakon upoznavanja povijesne jezgre Zagreba, među preporukama je i posjet nekim od prekrasnih zagrebačkih parkova. Ima ih 30-ak i prostiru se na ukupnoj površini od oko 400.000 kvadratnih metara. Površinom i izgledom najreprezentativniji su onaj na istoku grada - Maksimir, otvoren još krajem 18. stoljeća kao najveći park u ovom dijelu Europe, zatim Ribnjak koji se nalazi uz istočne zidine Kaptola i u neposrednoj blizini glavnog gradskog trga, potom park koji okuplja šest vrtova uz zapadni kaptolski zid na Opatovini te Botanički vrt u Zelenoj potkovi.
Dio Lenucijeve potkove
Smješten duž Mihanovićeve ulice koja vodi ravno do zagrebačkog željezničkog kolodvora, Botanički vrt dio je kompleksa parkova u središtu grada koji je nazvan Lenucijeva ili Zelena potkova po najpoznatijem zagrebačkom arhitektu i urbanistu 19. stoljeća Milanu Lenuciju. Njemu idu najveće zasluge za velebno izdanje zelenih površina koje sa sedam trgova i vrtom, u obliku slova 'U' uokviruju urbanističke blokove Donjega grada. To su Trg Nikole Šubića Zrinskog, Josipa Jurja Strossmayera, kralja Tomislava, Ante Starčevića, Botanički vrt, Marka Marulića, Mažuranićev i Trg Maršala Tita. Botanički vrt u uglednom se društvu izdvaja jer se u njemu ne uživa samo u prirodnom okolišu i šetnicama, nego i u desecima tisuća primjeraka različitih biljnih vrsta iz Hrvatske i svih krajeva svijeta, što zaštićenih, što unikatnih. Uređen u stilu engleskog perivoja, na 4,7 hektara površine posjetiteljima predstavlja vrijednu zbirku različitih eksponata koji se uzgajaju u samom vrtu. Posebnost je što zbirka nije jedinstvena, već se s vremenom i sadnjom različitih jednoljetnica, mijenja.
Najviše mjesta zauzima arboretum
Najveći dio površine Botaničkog vrta rezerviran je za arboretum – nasad raznovrsnog drveća i grmlja koji služi za uzgojne, dekorativne i znanstvene svrhe obzirom da se u njemu proučavaju biološka svojstva drvenastih biljaka. Osim drvenastih, u vrtu se mogu pronaći i zeljasto bilje, autohtone biljne vrste i predstavnici hrvatske flore, tropske i suptropske te močvarne biljke, ali i one namijenjene studentima. Botanički vrt je naime, sastavni dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, pa je i od velikog značaja za edukaciju i potrebe sveučilišne nastave. Osim biljaka, u njemu se nalaze i ribnjaci, umjetni brežuljci, mostići, umjetne spilje, izložbeni paviljoni te pregršt zelenih površina i sadržaja u kojima se može provesti ugodno proljetno poslijepodne i upoznati potpuno drugačiji dio Zagreba. Ono što je najvažnije, obzirom da se nalazi gotovo u središtu grada, turisti i gosti neće imati problema s pronalaskom smještaja.
