Jelačićev
trg, Katedrala, Hrvatsko narodno kazalište, Uspinjača, Zrinjevac,
Markova crkva, prepoznatljivi su simboli Zagreba, a što je sa
sunčanim satovima?
Danas su pomalo zaboravljeni, ali svakako se radi o pravim turističkim atrakcijama. Jedan od najpoznatijih sunčanih satova smjestio se u najživopisnijoj gradskoj ulici kafića - Tkalčićevoj ulici i kada dođete u Zagreb i odsjednete u nekom hotelu u Zagrebu, pronaći ćete ga u blizini spomenika prvoj i najpoznatijoj hrvatskoj novinarki, Mariji Jurić Zagorki. Rekli bi Zagrepčani, odmah pokraj njezinog osmijeha… Sat, koji pokazuje vrijeme pomoću sjene sunca, postavljen je na pročelju oronule kuće u Tkalčićevoj ulici na broju 25 i ne možete ga promašiti.
I danas
je uz Zagorkin kip jedan od zaštitnih znakova ulice nazvane prema
povjesničaru Ivanu Krstitelju Tkalčiću. Kao najpoznatiji sat u
hrvatskoj prijestolnici, izrađen je 1955. godine, u sklopu
diplomskog rada studenta Akademije primijenjenih umjetnosti Božidara
Jušića. Iako nije u cvatu mladosti, još uvijek pokazuje točno
vrijeme ravnajući se po zrakama sunca i položaju sunca na nebu.
Bio je jedan od prvih satova
Kako je
to moguće, osmislili su Egipćani. U 15. su stoljeću prije Krista
izumili mehanizam koji uz pomoć sunca omogućava vremensku
orijentaciju. Spojili su brojčanik, na kojem su sati obilježeni
rimskim znakovima i kazaljku, odnosno štap koji baca sjenu od sunca
i pokazuje koliko je sati. Zbog toga ga ne treba navijati, mijenjati
mu baterije, samo se treba uzdati u sunce.
Uz
pješčani i vodeni, sunčani je bio jedan od prvih satova u
povijesti čovječanstva, a danas uglavnom služi kao ukras na
trgovima, zgradama, u parkovima, crkvama, na zvonicima... Zanimljiv
je njegov utjecaj na mnoge povijesne građevine, poput rimskog
Panteona, Stonehengea ili Machu Picchua, koje su rađene po principu
sunčanog sata. Mnoge crkve izgrađene su tako da na točno određene
dane u godini sunce pada pod takvim kutom da osvjetljava oltar,
unutrašnjost i točno željene prostore.
Kao materijal se koristio svježi sir
Ovi
satovi mogu biti i zanimljivog i neobičnog izgleda, izrađeni od
cvijeća ili kamena. Zagrebački je u obliku peterokuta s lepezom
oslikanom u duginim bojama, tehnikom fresko i sa simbolima mjeseca, a
zanimljivo je da je jedan od korištenih materijala bio svježi
kravlji sir!
Osim ovog
u Tkalčićevoj ulici koji se izdvaja kao najmlađi i najpoznatiji te
je postao pravi simbol Zagreba, jednako zanimljivi satovi koji se
ravnaju po suncu, mogu se vidjeti i na još nekim lokacijama u
Zagrebu. Mnogi se čuvaju u muzejima, primjerice u Muzeju za
umjetnost i obrt i Hrvatskom povijesnom muzeju, a sunčani satovi iz
18. stoljeća krase dvorišta nekadašnjeg Isusovačkog samostana,
današnjih Klovićevih dvora te Muzeja grada Zagreba.
Gdje još zagrebačko sunce pokazuje vrijeme?
Potraga
za ostalim zagrebačkim satovima može se nastaviti u Boćarskom domu
na Prisavlju, gdje se nalazi skeletni sunčani sat autora Vladimira
Vicića. Satom koji pokazuje vrijeme prema suncu, može se pohvaliti
i crkva rođenja Isusova na Kajzerici, na svom južnom pročelju, kao
i crkva Uznesenja BDM u Stenjevcu te kapelica Svetog Roka u Rokovom
perivoju. Po jedan primjerak sunčanog sata se smjestio i na malom
nazidu fasade kuće u Kosirnikovoj, Krešićevoj i Poznanovečkoj
ulici te Lašćinskoj cesti i na Pantovčaku i gdje još?
Ima još
nekih mjesta u gradu, ali ćemo vas pustiti da ih sami otkrijete u
šetnji Zagrebom i upoznate dio zagrebačkih atrakcija, zanimljivosti
i čari prošlih vremena te naučite kako se uz pomoć sunca nekada
određivalo vrijeme!
