Zagreb zahvaljujući svojoj
bogatoj povijesti, ima vrlo lijepu i razvijenu arhitekturu, veličanstvene
zgrade i spomenike, koji mu izgledom i uređenjem, daju prepoznatljive obrise
tipičnog srednjoeuropskog grada. Gornji i Donji grad te Kaptol, čuvaju najbolje
primjerke arhitekture od baroka do modernog doba. Najljepše poglede na njih,
ali i na cijeli grad, pružaju mnogi hoteli u Zagrebu, čije se visine penju u
nebesa, ali i neboderi.
Zagreb ima bogatu tradiciju i najstariju
povijest gradnje visokih zgrada i najveći broj nebodera u Hrvatskoj. Čak je 246
građevina koje su iznad devet etaža. Zagrebački poslovni neboder je rekordno
najviši, a najstariji se nalazi na središnjem trgu bana Josipa Jelačića. Na
adresi Ilica 1, gradio se od 1956. do 1959. godine, sa 16 impresivnih katova.
Imao je običan naziv, 'Neboder'.
U Zagrebu se s još nekoliko
desetaka stasitih građevina može uživati u impresivnoj panorami na grad, poput
Eurotowera, Hoto Towera, Zagrebtowera, Ciboninog tornja, Sky Officea,
Zagrepčanke ili Vjesnikova nebodera, a ako vas zanima koji se izdvaja kao
najvažniji, dođite do središta Zagreba.
Bila je najviša osmerokatnica u gradu
Prošećite do ugla Bogovićeve i
Gajeve ulice i podignite pogled prema velebnom tradicijskom primjerku
zagrebačke arhitekture. Riječ je o lijepoj osmerokatnici s potkrovljem,
stambeno-poslovnoj zgradi, ovalnog tlocrta, koja je izgrađena 1936. godine.
Bila je namijenjena kulturnom društvu Napredak, a u ondašnje doba, smatrala sa
pravim neboderom. Iako se da danas neboderima nazivaju građevine s najmanje
deset naseljivih katova, među Zagrepčanima je u uporabi ostao naziv neboder, i
to kao najvažniji u gradu. Zašto baš najvažniji?
Zbog toga što se smatra jednim od
najznačajnijih ostvarenja moderne zagrebačke arhitekture između dva rata.
Izgrađena je za potrebe hrvatskog kulturnog društva Napredak i svrstava se među
najljepše zgrade u gradu, u Bogovićevoj ulici, na jednoj od najboljih lokacija.
U srcu Zagreba, baš kao što je i zamislio najpoznatiji arhitekt u staroj
Jugoslaviji, Stjepan Planić.
Spomenik izvorne ljepote i individualnog sklada
U svom remek-djelu svoje slavne
zgrade, predvidio je da prva četiri kata budu poslovni prostori, a posljednja
četiri privatni stanovi, a zamisao je proveo u djelo. Zadnji kat se sužava i
sami vrh ima nazubljeni završetak koji podsjeća na zupčanik, što je bio dio
tadašnjeg znaka društva. Eliptičnog je oblika, a fasada svijetlo modro boje,
predstavlja tradicijsku kulturu, pa i modru galicu, koju vinogradari uobičajeno
koriste za suzbijanje bolesti vinove loze, obavija cijelu zgradu.
Mnogi povjesničari umjetnosti
slažu se kako je bojom i širokom ovojnicom fasade dobivena lakoća,
jednostavnost izgleda, nenametljiva forma, koja se treba nazivati umjetničkim
djelom. Planića se hvali da je modernom stilu dao i slobodnu imaginaciju, kojom
je oblikovao ovaj spomenik, koji zaslužuje mjesto među oglednim primjercima
razvoja europske arhitekture.
Neboder je imao i slavne stanare
Avangardni Napretkov neboder ne
samo da idealno upotpunjuje ljepotu užeg zagrebačkog središta, nego mu i daje
istančanu urbanističku notu. Osim po svom izgledu, pamti se i po poznatim
stanarima, poput skladatelja i dirigenta, Miljenka Prohaske, a bio je i dom
slavnom američkom 20th Century Foxu, arhitektonskom studiju...
Iako mu je ovaj neboder pri samom
vrhu radova, Planić je, kao jedan od najznačajnijih modernih hrvatskih
arhitekata 20. stoljeća i dobitnik nagrade Viktor Kovačić za životno djelo,
koji je zanat usavršavao u arhitektonskom birou Rudolfa Lubinskog, a potom
otvorio i svoj arhitektonski biro, projektirao i obiteljske kuće vikendice.
Samo neke od lokacija u kojima je
ostavio svoj prepoznatljiv trag su Nazorova ulica, Gornje prekrižje, vila Cuvaj
te Novakova ulica, kojoj je podario kuću-kocku sa ljubičastom opekom. Napretkov
neboder nije u tako jarkoj boji, već u mnogo nježnijoj varijanti, ali će
privući vaš pogled, pa tijekom razgledavanja Zagreba svakako svratite i do ove
posebne građevine u hrvatskoj metropoli.
