Foto: ilustracija
Kada se nađete u Zagrebu, osigurate smještaj u Zagrebu na nekoliko dana i odlučite upoznati sve znamenitosti i posebnosti hrvatske prijestolnice, odvojite malo vremena i za sakralnu arhitekturu. Iako je najznačajnija Zagrebačka katedrala, a odmah iza slijedi Crkva svetog Marka, još je mnogo impresivnih sakralnih građevina koje se izdvajaju po svojim veličanstvenim pročeljima, kupolama, zvonicima, interijerima, freskama, mozaicima, orguljama, oltarima i slično. Među takve se svrstava i crkva koja nosi ime po jednom svecu i mučeniku, svetom Blažu.
Sveti Blaž je živio u vrijeme vladavine cara Dioklecijana, a srednjovjekovna predaja kaže kako je bio pastir i obrazovani liječnik, koji je vodio skroman i pobožan život pa je odabran za biskupa. Nije mu bilo lako jer mu je ta čast pripala u doba najvećih progona kršćana.
Borio se za spas i širenje kršćanstva, bio veliki prijatelj siromašnih i bolesnih, a stradao je 317. godine, kada mu je okrutno odrubljena glava. Posljednja molitva koju je uputio bila je da se svima kojima se razboli grlo, a zatraže pomoć Boga, usliše molitve. Njegov se blagdan slavi 3. veljače i tada se po crkvama dijeli blagoslov grla. Uspomene na njega i njegove moći čuvaju mnoge crkve i svetišta ciljem svijeta, a ima ih i Zagreb, kojemu je i jedan od zaštitnika.
Povijesna kupola
Njegova crkva smjestila se u Prilazu Gjure Deželića. Gradila se od 1912. do 1915. godine, prema zamisli omiljenog zagrebačkog arhitekta, Viktora Kovačića. Upravo je on stvorio najznačajnije ostvarenje hrvatske sakralne arhitekture s početka 20. stoljeća! Kovačić ga je zamislio u obliku grčkog križa s velikom elegantnom kupolom od armiranog betona, promjera od oko 18 metara. Bila je to prva takva kupola na svijetu i ucrtala se u povijesnu mapu svjetske arhitekture 20. stoljeća.
Iako zbog smrti nije u potpunosti dovršio gradnju njezine unutrašnjosti, Kovačić je uspio unijeti svoje predromaničke elemente i još jednom pokazao genijalnost svog znanja i talenta.
Pročelje je uredio odmjerenom dekoracijom, kamenom rustikom, reljefima s motivom starog hrvatskog pletera. Zabate je ukrasio mozaicima i kompozicijom Isusa na prijestolju, a na četiri je postolja postavio skulpture anđela. Anđele je koristio i u ostatku crkve, na krstionici i vrhu zvonika. Kupolu je ispunio mozaicima svetaca, a impresivna je i unutrašnjost.
Vrhunsko ostvarenje sakralne arhitekture
Želja mu je bila interijer ispuniti bogatim mozaicima i zidnim slikama na mramornim pločama, a iznad njih naslikati motive pletera sa svecima i svetačkim likovima. Koliko je u tome uspio i koliko su uspješno realizirali njegove ideje Kovačićevi nasljednici, Albini i Hribari, morat ćete se sami uvjeriti i provjeriti zašto je crkva svetog Blaža, Kovačića vinula među majstore hrvatske i svjetske arhitekture.
Kada dođete do nje, pažljivije promotrite kupolu. Kovačić ju je izradio dotad nepoznatom konstrukcijom i mnogi mu nisu vjerovali da je dovoljno stabilna i smatrali su da će se urušiti. Legenda kaže kako je Kovačić, da razuvjeri nevjernike, jednu cijelu noć probdio nad njome.
Osim kupole, čak su i crkvena zvona posebna jer ih je napravio posljednji ljevač zvona u Zagrebu, Antun Balzina. Veličanstven je i mramorni oltar, kao i orgulje iz 1911. godine, a najviše pažnje privlače prekrasne jaslice koje su postavljene još 1916. godine, s figurama u hrvatskim narodnim nošnjama. Bile su to prve hrvatske jaslice…
Zbog svega toga, zaslužila je crkva svetog Blaža posebno mjesto u povijesti svjetske arhitekture. Zaštićeno je kulturno dobro i zbog toga je svakako vrijedi pogledati u obilasku Zagreba!
