Sobe su se nekada ukrašavale čipkom
Neizostavni dio hrvatske kulturne baštine bez sumnje je umijeće izrade čipke. To je još jedan dio tradicije koji nastojimo približiti i predstaviti gostima i turistima, a i većina domaćih starosjedioca vjerojatno je slabo upoznata s poviješću i tajnama ovog vrlo vrijednog proizvoda. U Europi se počela razvijati u počecima renesanse kao novi dizajn u oblikovanju tekstila, a na hrvatska područja, posebice u Lepoglavi, na Hvaru i Pagu, proširila se vrlo brzo u 15. stoljeću i to prvenstveno za potrebe ukrašavanja svećeničke odore za liturgiju. No, s vremenom je postala dekorativni ukras na namještajima, posteljini, zastorima, stolnjacima, nakitima ili kao uokvirena slika na zidovima sobe. Zagreb u tome također nije zaostajao.
Dok se u Europi razvijala u redovima crkve, građanstva i plemstva, kod nas su čipku počele proizvoditi seoske žene u manjim ruralnim sredinama. Danas se izdvajaju tri glavna centra, lepoglavsko, hvarsko i paško područje, čiju je čipku UNESCO, odnosno Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu uvrstio na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Svaku od njih karakterizira drugačiji način izrade. Tako se u Lepoglavi izrađuje pomoću batića, na otoku Hvaru nitima biljke agave, a na Pagu iglom. Sve odlikuje visoka kvaliteta, unikatnost te primjetna višestoljetna tradicija izrade, koja se predstavlja mnogobrojnim turistima. Kako bi naučili više o tehnici njezine proizvodnje, raznim vrstama, oblicima te namjeni ovog vrijednog proizvoda te kako se čipka razvijala kroz povijest, ne mora se nužno uputiti na spomenute lokacije na kojima su utkani temelji hrvatske baštine.
Izložba o čipkarstvu u Hrvatskoj
Naime, nastavno na ranije savjete od neizostavnom posjetu muzeja ako se odlučite na dolazak u hrvatsku metropolu, pronađete hotelski smještaj u Zagrebu ili slobodne sobe, Zagreb i Etnografski muzej pripremili su posebnu izložbu pod nazivom 'Pohvala ruci – čipkarstvo u Hrvatskoj, koja se može pogledati do 4. studenog na Trgu Ivana Mažuranića 14. Prikazana je tehnika, povijesni razvoj ovog obrta i umijeća u Lijepoj našoj, utjecaj koji je ostavljen iz Europe, a mnoštvo izložbenih primjeraka predstavlja poznate i manje poznatije oblike ove tradicije.
Iz svih krajeva Hrvatske, pa tako i iz Hrvatskog zagorja, Podravine te dubrovačkog kraja prikupljeni su uzorci bogatog ukrašavanja crkvenog ruha, plemićke odjeće, uređenja domova ukrasnim dodacima od čipke, kao i uokvireni oblici koji i danas mogu pronaći svoje mjesto na zidovima neke tradicionalne i starinske kuće i sobe u Zagrebu je organizacijom ove izložbe doista želio približiti nemjerljivu vrijednost ovog tradicijskog rukotvorstva i zanata, koji se nastoji zadržati i u ovim modernim vremenima.
Uzorak koji nije stran niti dizajnerima
Tako niti dizajneri danas ne bježe od čipke kao inspiracije. Odjevne predmete već dvije sezone krase uzorci ovog vrlo elegantno izrađenog proizvoda, koji ako nije previše dominantan, u kombinaciji s drugim materijalima i bojama, može izgledati vrlo svečano i upečatljivo.
Kako na vama, čipka može dobro stajati i u nekom suvremeno-tradicionalno uređenom interijeru. Možete li zamisliti da ova bijela, poput paukove mreže nitima prošarana tkanina nađe svoje mjesto u vašem dnevnom boravku, na kauču, krevetu ili u nekom neobičnom obliku i na zidu sobe? Zagreb i Etnografski muzej možda vas uvjere da je to lako izvedivo i da će vašem prostoru dati novi neobični, pomalo zaboravljeni duh tradicije i baštine.
