U Zagrebu se čokolada i kava vole na poseban način

Znate li tko je bio Honore de Balzac? Vjerojatno ćete ga se sjetiti po lektiri 'Otac Goriot' i njegovoj grandioznoj kompilaciji od 92 romana s više od 2.000 likova - čuvenoj 'Ljudskoj komediji'. Jedan je od najpoznatijih francuskih književnika i utemeljitelja europskog realizma, koji se pera prihvatio već s 12 godina. Iako je završio pravni fakultet, nije mogao pobjeći od književnosti, koja mu je priskrbila titulu književnog genija. Radio je i pisao od 16 do 17 sati na dan, a u budnosti mu je pomagao omiljeni napitak – kava!

Kavoljupce će iznenaditi podatak da ga je ovaj slavni francuski književnik svakodnevno ispijao u velikim količinama, čak i do 20 šalica. Strastveni je kavopija o svom velikom užitku često znao reći: „Crna kao vrag, vruća kao pakao, čista kao anđeo, slatka kao ljubav!“

Zagreb je nekada imao svog Duha, koji je bio jedna od najtajnovitijih osoba u povijesti

„Za kraljevanja plemenitog kralja Ladislava, nadahnutog Božjom milošću, ustanovljena je zagrebačka biskupija, kako bi se brigom biskupa, oni koje je zabluda idolopoklonstva otuđila od štovanja Boga, vratili na put istine. Da pouči neznanje puka, kralj Ladislav pronašao je Čeha, muža časna života koji se zvao Duh“, ulomak je iz isprave nadbiskupa Felicijana još iz 26. travnja 1134. godine, koja kao jedina sačuvana isprava, potvrđuje osnivanje biskupije u Zagrebu davne 1094. godine.

U Zagrebu je trag ostavio prvi hrvatski profesionalni književnik, barun i zlatni vitez

Foto:ilustracija
Titule povjesničara, leksikografa, nakladnika, jezikoslovca, bakroresca, diplomata, geografa, heraldičara, političara, pjesnika i prvog hrvatskog profesionalnog književnika te najučenijeg čovjeka u Hrvatskoj, krasile su Pavla Rittera Vitezovića.

Iako rođen u Senju, još davne 1652. godine, u Zagrebu ostaje vječno sjećanje na nekadašnjeg viteza. Ne baš viteza u pravom smislu riječi, ali obzirom da je bio dijete njemačkih doseljenika, a njegovo prezime Ritter je u prijevodu s njemačkog jezika značilo vitez, Pavao se odvažio svom prezimenu dodati i ono Vitezović. To je bila hrvatska verzija njegovog prezimena.

Muzeji u Zagrebu u posebnoj noći postaju mjesto učenja, a povijest prava zabava

Jeste li možda u Zagrebu uspjeli vidjeti remek djelo jednog od najvećih genija baroka, Michelangela Merisija da Caravaggia – 'Večera u Emausu'? Ako niste bili te sreće, nemojte propustiti drugu priliku da u Muzeju za umjetnost obrt pogledate još jednu veliku svjetsku i uglednu izložbu. Ovoga puta jednog od najcjenjenijih i najvažnijih talijanskih slikara baroka 17. stoljeća - Giovanija Francesca Barbierija, zvanog i Guercino.

Zagreb ima najpoznatiju kupolu i jedan od najvećih spomenika svjetske arhitekture 20. stoljeća

Foto: ilustracija
Kada se nađete u Zagrebu, osigurate smještaj u Zagrebu na nekoliko dana i odlučite upoznati sve znamenitosti i posebnosti hrvatske prijestolnice, odvojite malo vremena i za sakralnu arhitekturu. Iako je najznačajnija Zagrebačka katedrala, a odmah iza slijedi Crkva svetog Marka, još je mnogo impresivnih sakralnih građevina koje se izdvajaju po svojim veličanstvenim pročeljima, kupolama, zvonicima, interijerima, freskama, mozaicima, orguljama, oltarima i slično. Među takve se svrstava i crkva koja nosi ime po jednom svecu i mučeniku, svetom Blažu.

Najveća zagrebačka četvrt nekada je bila plantaža trešanja

„Siđete na jednoj od šest tramvajskih stanica. Obavite posao i vratite se. I nećete saznati ništa. Jer život se ipak ne živi iz publike. On živi u srcu te čudne republike. Od trešnjevačkog kina do besposlenih suza, od rakije i vina, uličnih pjevača do krovopokrivača. U tisućama priča je tisuće sudbina.

Ali treba doći u proljeće, kada ožive mali vrtovi i kad se okite dvorišta, pa potok pojuri prema jutarnjoj smjeni, kad Pongračevo zazeleni. Treba biti s cvijetom na reveru, u neku zoru pred trešnjevačkom Namom i reći zdravo trgu što se budi. Treba biti blizu kad prvi tramvaji napuštaju Remizu“, dio je trešnjevačke balade, jedne od najljepših pjesama o gradu Zagrebu. Tekst je napisao Drago Britvić, a glazbu Zvonko Špišić, poznati starosjedilac još poznatijeg zagrebačkog naselja - Trešnjevke.

Gdje se nalazi najvažniji neboder u Zagrebu?

Zagreb zahvaljujući svojoj bogatoj povijesti, ima vrlo lijepu i razvijenu arhitekturu, veličanstvene zgrade i spomenike, koji mu izgledom i uređenjem, daju prepoznatljive obrise tipičnog srednjoeuropskog grada. Gornji i Donji grad te Kaptol, čuvaju najbolje primjerke arhitekture od baroka do modernog doba. Najljepše poglede na njih, ali i na cijeli grad, pružaju mnogi hoteli u Zagrebu, čije se visine penju u nebesa, ali i neboderi.