„Siđete na jednoj od šest
tramvajskih stanica. Obavite posao i vratite se. I nećete saznati ništa. Jer
život se ipak ne živi iz publike. On živi u srcu te čudne republike. Od trešnjevačkog
kina do besposlenih suza, od rakije i vina, uličnih pjevača do krovopokrivača.
U tisućama priča je tisuće sudbina.
Ali treba doći u proljeće, kada
ožive mali vrtovi i kad se okite dvorišta, pa potok pojuri prema jutarnjoj
smjeni, kad Pongračevo zazeleni. Treba biti s cvijetom na reveru, u neku zoru
pred trešnjevačkom Namom i reći zdravo trgu što se budi. Treba biti blizu kad
prvi tramvaji napuštaju Remizu“, dio je trešnjevačke balade, jedne od
najljepših pjesama o gradu Zagrebu. Tekst je napisao Drago Britvić, a glazbu
Zvonko Špišić, poznati starosjedilac još poznatijeg zagrebačkog naselja - Trešnjevke.
Od rođenja živi ovdje, u istoj
kući, u blizini Trešnjevačkog placa. Za njega se često kaže da nema osobe koja
bolje poznaje svoju četvrt. Posvetio joj je mnogo pjesama i baladi u kojima dirljivo
opisuje naselje prekrasno uređenih malih kuća, živote njegovih stanovnika i
skrivene vrtove, škripanje tramvaja, rascvjetala stabala trešanja…
Prva naseljavanja još u prethistoriji
Danas je njegova Trešnjevka jedna
od najvećih i najnaseljenijih zagrebačkih četvrti. Ime joj se prvi put spominje
u planu gradske općine iz 1766. godine. Tada u njoj nije bilo kuća nego samo
pašnjak i divlje trešnje koje su tamo rasle, a po njima je i dobila ime.
Nalazile su se na velikom imanju Pongračevo. Veleposjednik Pongrac je tamo imao
plantažu trešanja, koja se nazivala Črešnjevka, pa je jasno po čemu je
Trešnjevka dobila ime.
Taj je dio četvrti danas poznat ne
samo po trešnjama, nego i po ulicama s istarskim imenima. 30-ih godina
nadjenuli su ih radnici iz Istre koji su tu živjeli i radili i stvorili prvu
istarsku koloniju. Brojne su još zanimljivosti koje se vežu u Trešnjevku i
njezine Trešnjevčane koji su ove prostore počeli naseljavati u najstarija
vremena, čak i prije nove ere. Dokaz tome su tri prethistorijske kamene sjekire
pronađene u Rudešu i grobnice, a zabilježeni su i mnogi dokazi o životu iz antičkog
doba. U srednjem je vijeku ovaj prostor bio podijeljen između Kaptola i
Gradeca, granica je bio veliki potok ili Črnomerčak, nazvan po drugoj gradskoj
četvrti - Črnomerec.
Nekad plantaža trešanja i pašnjak
Jedan od najpoznatijih i
najstarijih dijelova Trešnjevke je njezino prepoznatljivo spremište za tramvaje
na Ljubljanici. Nekad su se tramvaji odmarali na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja u Savskoj ulici, a 1936. godine je njihovo spremište preseljeno na
popularnu Remizu. Ona se kao naselje spominje oko 18. stoljeća, a u počecima je
imala tek deset kućanstava koja su se bavila vinogradarstvom!
S vremenom su se počeli razvijati
mali obrti i trgovina, te različiti gospodarski objekti i tvornice, zgrade,
škole, nogometna igrališta, koja su nekadašnje nenaseljeno poljoprivredno
zemljište, pašnjak i plantažu trešanja, pretvorili u jedno od najznačajnijih
naselja u Zagrebu. Najviša građevina na Trešnjevci je dimnjak toplane, jedna je
od prvih planski građenih četvrti u gradu, a ljeti su se u njezinom bazenu
rashlađivali brojni Zagrepčani.
Danas Trešnjevkom voze gotovo svi
gradski tramvaji i autobusi, njezinim se ulicama proteže čak šest tramvajskih
stanica. Kakve još posebnosti ima? Gdje se nalazi čuveni park poznatog
zagrebačkog književnika i novinara Zvonimira Milčeca? Koje su najljepše
panorame i vizure naselja? Sve možete doznati u šetnji ovim naseljem, a usput i
pogledajte prigodnu izložbu 'Moja lijepa Trešnjevka'.
Fotografije Trešnjevčana
Izložba je otvorena do sredine
siječnja u Centru za kulturu Trešnjevka, a donosi fotografije i uspomene koje
su zabilježili njezini stanovnici. One koje su njima drage, ali i kojima
znatiželjne žele upoznati s lijepom stranom svojeg omiljenog naselja.
Prošećite i vi njime ili ako uspijete na vrijeme osigurati smještaj u Zagrebu, posjetite izložbu, vratite se malo u prošlost, pa i nekoliko stoljeća unatrag. Iznenadit ćete se što sve zagrebački kvartovi skrivaju, ne samo ovaj, nekad prepun trešanja…
