Friday, December 19, 2014

Gdje se nalazi najvažniji neboder u Zagrebu?



Zagreb zahvaljujući svojoj bogatoj povijesti, ima vrlo lijepu i razvijenu arhitekturu, veličanstvene zgrade i spomenike, koji mu izgledom i uređenjem, daju prepoznatljive obrise tipičnog srednjoeuropskog grada. Gornji i Donji grad te Kaptol, čuvaju najbolje primjerke arhitekture od baroka do modernog doba. Najljepše poglede na njih, ali i na cijeli grad, pružaju mnogi hoteli u Zagrebu, čije se visine penju u nebesa, ali i neboderi.

Zagreb ima bogatu tradiciju i najstariju povijest gradnje visokih zgrada i najveći broj nebodera u Hrvatskoj. Čak je 246 građevina koje su iznad devet etaža. Zagrebački poslovni neboder je rekordno najviši, a najstariji se nalazi na središnjem trgu bana Josipa Jelačića. Na adresi Ilica 1, gradio se od 1956. do 1959. godine, sa 16 impresivnih katova. Imao je običan naziv, 'Neboder'.
U Zagrebu se s još nekoliko desetaka stasitih građevina može uživati u impresivnoj panorami na grad, poput Eurotowera, Hoto Towera, Zagrebtowera, Ciboninog tornja, Sky Officea, Zagrepčanke ili Vjesnikova nebodera, a ako vas zanima koji se izdvaja kao najvažniji, dođite do središta Zagreba.


Bila je najviša osmerokatnica u gradu


Prošećite do ugla Bogovićeve i Gajeve ulice i podignite pogled prema velebnom tradicijskom primjerku zagrebačke arhitekture. Riječ je o lijepoj osmerokatnici s potkrovljem, stambeno-poslovnoj zgradi, ovalnog tlocrta, koja je izgrađena 1936. godine. Bila je namijenjena kulturnom društvu Napredak, a u ondašnje doba, smatrala sa pravim neboderom. Iako se da danas neboderima nazivaju građevine s najmanje deset naseljivih katova, među Zagrepčanima je u uporabi ostao naziv neboder, i to kao najvažniji u gradu. Zašto baš najvažniji?
Zbog toga što se smatra jednim od najznačajnijih ostvarenja moderne zagrebačke arhitekture između dva rata. Izgrađena je za potrebe hrvatskog kulturnog društva Napredak i svrstava se među najljepše zgrade u gradu, u Bogovićevoj ulici, na jednoj od najboljih lokacija. U srcu Zagreba, baš kao što je i zamislio najpoznatiji arhitekt u staroj Jugoslaviji, Stjepan Planić.


Spomenik izvorne ljepote i individualnog sklada


U svom remek-djelu svoje slavne zgrade, predvidio je da prva četiri kata budu poslovni prostori, a posljednja četiri privatni stanovi, a zamisao je proveo u djelo. Zadnji kat se sužava i sami vrh ima nazubljeni završetak koji podsjeća na zupčanik, što je bio dio tadašnjeg znaka društva. Eliptičnog je oblika, a fasada svijetlo modro boje, predstavlja tradicijsku kulturu, pa i modru galicu, koju vinogradari uobičajeno koriste za suzbijanje bolesti vinove loze, obavija cijelu zgradu.
Mnogi povjesničari umjetnosti slažu se kako je bojom i širokom ovojnicom fasade dobivena lakoća, jednostavnost izgleda, nenametljiva forma, koja se treba nazivati umjetničkim djelom. Planića se hvali da je modernom stilu dao i slobodnu imaginaciju, kojom je oblikovao ovaj spomenik, koji zaslužuje mjesto među oglednim primjercima razvoja europske arhitekture.


Neboder je imao i slavne stanare


Avangardni Napretkov neboder ne samo da idealno upotpunjuje ljepotu užeg zagrebačkog središta, nego mu i daje istančanu urbanističku notu. Osim po svom izgledu, pamti se i po poznatim stanarima, poput skladatelja i dirigenta, Miljenka Prohaske, a bio je i dom slavnom američkom 20th Century Foxu, arhitektonskom studiju...
Iako mu je ovaj neboder pri samom vrhu radova, Planić je, kao jedan od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća i dobitnik nagrade Viktor Kovačić za životno djelo, koji je zanat usavršavao u arhitektonskom birou Rudolfa Lubinskog, a potom otvorio i svoj arhitektonski biro, projektirao i obiteljske kuće vikendice.
Samo neke od lokacija u kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag su Nazorova ulica, Gornje prekrižje, vila Cuvaj te Novakova ulica, kojoj je podario kuću-kocku sa ljubičastom opekom. Napretkov neboder nije u tako jarkoj boji, već u mnogo nježnijoj varijanti, ali će privući vaš pogled, pa tijekom razgledavanja Zagreba svakako svratite i do ove posebne građevine u hrvatskoj metropoli.