Posjetite najpoznatiju zagrebačku gostionicu i omiljeno mjesto najvećeg hrvatskog pjesnika

Jedno od najčešćih pitanja turista i posjetitelja koji se odluče na dolazak u Zagreb i osiguraju smještaj u Zagrebu je gdje osjetiti pravi duh Zagreba, njegovih stanovnika i prošlosti. Ponuda je bogata i raznolika. Odličnom ponudom mogu se pohvaliti brojni restorani i hoteli u Zagrebu, poput Palace Hotela Zagreb u samom srcu grada, stoljetne tradicije gdje se može kušati poznati specijalitet kuće - ukusne štrukle.

U strogom središtu nalazi se i još jedno zanimljivo mjesto posebne tradicije, ugođaja i atmosfere. To je kultna zagrebačka gostionica Tip-Top, nekada zvana Blato, smještena na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice.

Ponesite najljepšu uspomenu iz Zagreba

Mnogo je proizvoda koje turisti koji osiguraju smještaj u Zagrebu rado kupuju za trajno sjećanje na nezaboravan boravak u Zagrebu. Hrvatska metropola bogata je specijaliziranim suvenirnicama i simpatičnim malim trgovinama, kojih je najveći broj u samom središtu grada, podno Katedrale i uz glavnu ulicu Ilicu te bližu okolicu, a neke osnovne suvenire i zagrebačke uspomene, poput razglednica, fotografija, olovaka, kalendara, vodiča i slično, ima i gotovo svaki hotel u Zagrebu, muzej, kazalište, sportski klub... 

Razmišljate li što ponijeti iz Zagreba? Koji su prepoznatljivi simboli glavnog hrvatskog grada? Koja će uspomena biti najoriginalnija? Mogli bi se naći u velikoj nedoumici što izabrati između autohtonog šestinskog kišobrana, izvorne penkale i kravate, zagrebačkih rukotvorina, pletera, keramičkih predmeta, skulptura, šalica, majica, kapa s hrvatskim motivima crveno-bijelih kockica, skulptura poznatih Zagrepčana, paprenjaka, medenjaka, kalendara i knjiga sa slikama najvećih gradskih znamenitosti, skulptura i parkova, fotografija, razglednica, različite hrane, pića, vina i rakija…

Vic o plavuši: stereotipi u kojima živimo

Turisti koji do svibnja planiraju posjetiti Zagreb i rezerviraju smještaj u Zagrebu, svakako bi se trebali uputiti do Etnografskog muzeja u samom središtu Zagreba, na Trgu Mažuranića broj 14. Zašto? Tamo ih čeka zanimljiva izložba posvećena stereotipima, s kojima se svakodnevno susrećemo. 
Samo neki od njih su da je primjerice, ženama mjesto u kuhinji, da voze lošije od muškaraca, više su osjećajnije, više žele djecu i brak, da su ljepše žene manje pametnije, da su pivo i nogomet rezervirani isključivo za muškarce, koji su opsjednuti sportom i automobilima, a zasigurno su najpoznatiji o ženama koje imaju plavu kosu te se na njihov račun zbijaju šale i vicevi. Po tome je i izložba dobila ime:  'Vic o plavuši: stereotipi u kojima živimo'.

Zaboravite na viceve o plavušama

Ali izložba nije posvećena isključivo od milja zvanim plavušama i na njoj se nećete nasmijati nekim humorističnim vicevima poput: "Zašto se plavuša posipa čilijem? Jer se pravi ljuta" ili "Zašto drži novce na štednjaku? Jer štedi", nego naučiti ponešto o ovim, mentalnim slikama, koje često mogu biti iskrivljene. Psihologijska terminologija kaže da su stereotipi pojednostavljeno mišljenje, koncepcija ili vjerovanje da neka osoba ili grupa posjeduje specifične osobine koje je određuju. Najčešće su spolne, pa se tako neke karakteristike poput dominacije, veće aktivnosti i bezosjećajnosti izdvajaju za muškarce, a pasivnost i nježnost za žene, pa ne čudi što se poslovi dijele na muško-ženske, kao i aktivnosti, sportovi, svakodnevne navike, obveze i slično.

Štefica i Miškec: Posjetite zanimljiv prolaz koji čuva zagrebačke priče iz prošlosti

Kada izaberete smještaj u Zagrebu, ostaje vam prepustiti se čarima otkrivanja ljepota i znamenitosti hrvatske metropole. Posebice bi vas mogle oduševiti i nasmijati neobične zagrebačke priče i legende, koje gotovo da izviru u svakoj ulici, na trgu ili spomeniku.

Jedna takva predaja je od Šteficu i Miškecu. Šarmantna ljepotica kovrčave kose, zelenih očiju, gotovo savršenih proporcija bila je prva Miss Europe. Mlada ljepotica i glavno poznato lice Jugoslavije, pod umjetničkim imenom Steffie Vida, imala je nekoliko glumačkih uloga, a ostala je upamćena po tome što je svojom, tada opisanom, bezvremenskom ljepotom, slamala nebrojena srca.